New York: Diplomatski duel mimnistrice Turković i ruskog ambasadora u UN-u

Sinoć je u New Yorku na zasjedanju Vijeća sigurnosti UN-a viđen i svojevrsni diplomatski duel bh. ministrice vanjskih poslova Bisere Turković i ruskog ambasadora u Ujedinjenim nacijama (UN) Vassilya Nebenziaja.

Na sjednici je razmatran situacija u Bosni i Hercegovini i imenovanje novog visokog predstavnika.

Nakon što je Turković prisutnima obrazložila aktuelnu situaciju u BiH, s fokusom na Ured visokog predstavnika (OHR), kazavši da još nije vrijeme za njegovo zatvaranje, jer nisu ispunjeni svi uslovi koje je potpisala i Rusija 2008. godine, ambasador Nebenzia se pozvao na pismo predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika pokušavši osporiti legimitet Turković da se obrati Vijeću sigurnosti UN-a, prenosi Klix.

- Vidjeli smo pismo predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika, koji je rekao da nemate zakonsko pravo da nasupite, jer stavovi nisu usaglašeni unutar BiH - kazao je, između ostalog, Nebenzia.

Uslijedilo je brzo protupitanje Bisere Turković:

- Da li imate odobrenje ministra Sergeja Lavrova da postavite to pitanje? Ako nemate, onda je to vaše lično mišljenje - poručila je, a zatim objasnila na čemu je bazirana vanjska politika BiH te da joj ne treba odobrenje Predsjedništva BiH da se može obratiti, a ukoliko su potrebna ograničenja, o tome odlučuje kompletno Predsjedništvo BiH, a ne jedan član.

Podsjetimo, predstavnik Rusije Vassily Nebenzia se usprotivio imenovanju novog šefa OHR-a u BiH Christiana Schmidta, dok je američki ambasador poručio da je imenovanje njemačkog diplomate "završena stvar".

Zasjedanje Vijeća sigurnosti UN-a o temi Bosne i Hercegovine, na inicijativu Rusije, je ovom raspravom i okončano.

Sjednici u UN-u su prisustvovali ambasador BiH pri UN-u Sven Alkalaj i Bisera Turković, ministrica vanjskih poslova BiH, koja je, između ostalog, u obraćanju prije rasprave sa ruskim ambasadorom rekla da BiH jedva čeka dan kada će se zatvoriti OHR, ali da, nažalost, taj dan još uvijek nije stigao.

Iako je napredak vidljiv, kako je istakla, potrebno još mnogo toga uraditi za ispunjavanje plana 5+2 dovorenog 2008. godine, koji podrazumijeva odlazak međunarodnog nadzora iz BiH.

- Ne možemo dovoljno naglasiti važnost visokog predstavnika i njegove uloge u provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma u BiH - navela je Turković.

Dodala je da je proces prenosa odgovornosti na izabrane dužnosnike u BiH je važan, ali to se mora učiniti u pravo vrijeme, kada se ispune svi dogovoreni preduslovi.

- Politička situacija u zemlji, posebno u posljednjih šest mjeseci, kroz neke žalosne akcije i izjave određenih politički aktera, ilustrira potrebu i značaj OHR-a da nastavi svoj rad - kazala je ministrica vanjskih poslova BiH.

Turković je rekla kako je potrebno nastaviti sa jačanjem institucija na državnom nivou i njihovih kompetencija u skladu sa Ustavom BiH i dodala da je za žaljenje što neki političari smatraju da je bolje da se suprotstave visokom predstavniku i radu OHR-a.

Pozvala je sve članice PIC-a da nastave sa svojom podrškom važnom radu visokog predstavnika, naglašavajući da je izuzetno važno da OHR i visoki predstavnik nastave sa svojim djelovanjem sa građanima i institucijama BiH i međunarodnom zajednicom, čime se osigurava napredak BiH koja želi postati prosperitetna demokratija na putu evroatlanskih integracija.

Turković je obraćanje zaključila, kako je kazala, koristeći medicinsku terminologiju na koju smo navikli posljednjih 18 mjeseci.

- Kolektivna imunizacija bh. političkog i pravnog sistema nije završena. Ako prekinemo ili obustavimo postupke koje marljivo slijedimo posljednjih 25 godina, izlažemo se visokom riziku od ponovne zaraze i potencijalno opasnom širenju koje nećemo moći zaustaviti sami i svi naši napori na zaustavljanju širenja virusa će biti uzaludni - kazala je Turković.

Predstavnik Rusije Vassily Nebenzia usprotivio se imenovanju novog šefa OHR-a podsjećajući da je Rusija član Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC). On je naglasio da Rusija kategorično odbija imenovanje Christiana Schmidta.

On je rekao kako visoki predstavnik treba da bude imenovan uz odobrenje strana u Bosni i Hercegovini i Savjeta bezbjednosti UN-a, te ustvrdio da to sada nije slučaj. Naglasio je da je Schmidt bio jedini kandidat čije imenovanje je Upravni odbor PIC-a odobrio bez ikakve diskusije.

Rekao je kako Rusija želi podržati Dejtonski mirovni sporazum u BiH, odnosno da je njihova dužnost da "ovaj krhki sporazum ne bude uništen", ali da se povjerenje ne može graditi na ovaj način.

Predstavnici većine zemalja u Savjetu bezbjednosti UN-a večeras su izrazili podršku nastavku rada OHR-a i daljem napretku ka ispunjavanju uslova 5+2 iz 2008. godine, čije ispunjavanje od strane Bosne i Hercegovine podrazumijeva i kraj međunarodnog nadzora nad provođenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Richard M. Mills, zamjenik američkog ambasadora u UN-u, tokom diskusije rekao je kako u BiH trenutno vlada mir, ali da stabilnost ne treba uzimati zdravo za gotovo. On je dodao kako je imenovanje novog visokog predstavnika u BiH završena stvar, kao i da OHR ima ključnu ulogu za stabilnost BiH.

Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira službeno su imenovali Christiana Schmidta za sljedećeg visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini 27. maja, nakon što ga je za to mjesto kandidirala Njemačka. Sa ovom odlukom nije se složila Ruska Federacija.

Ostavka Valentina Inzka, dosadašnjeg visokog predstavnika u BiH, stupa na snagu 1. аvgusta 2021. godine. Inzko je visoki predstavnik u BiH od 2009. godine.

(Preporod.info)