Posthumno objavljeni memoari Ahmed ef. Smajkića pod naslovom „Moji Podvelešci“
U krugu porodice na godišnjem okupljanju Samjkića i njihovih prijatelja knjiga „Moji Podvelešci“ urađena prema dnevničkim zabilješkama rahmetli Ahmet ef. Smajkića promovirana je jučer u Podveležju.
Knjigu su promovirali njeni urednici dr. Arif Smajkić, Seid ef. Smajkić, muftija u penziji i profesor Mustafa Spahić. Vrlo neobična po svojoj formi i sadržaju knjiga je još u pripremi izazvala veliko interesovanje brojnih zaljubljenika u historiju ovog kraja.
Ahmet ef. Smajkić bio je jedan od onih imama koji je tokom cijelog svog radnog angažmana nosio izuzetno teške emanete šire društvene zajednice, zajednice koja mu je istovremeno dala puno povjerenje ali od njega i zahtijevala rješavanje svakodnevnih, nimalo lahkih, životnih pitanja. Iako se radi o kratkim zabilješkama u njima je učitana čitava historija stanovništva toga kraja. Kako je to primijetila i prof.dr. Irma Marić moderatorica promocije njom je tek otvoreno čitavo jedno područje novih istraživanja, studija, hronika i drugih vrsta knjiga.
Ahemt ef. Smajkić praktično je bio jedan od najuglednijih ljudi u Podveležju čija riječ je bila presudna i u džamiji i van nje, u svim životnim prilikama. Sudeći po prikazanoj biografiji poslove imama bili su mu najlakši dio obaveza. Neumorno je radio na izgradnji škola, izgradnji infrastrukture, opismenjavanju stanovništva, jačanju njegove društvene svijesti.
- Ahmet efendiju prepoznajemo kao izuzetno aktivistički i budućnosti okrenutoj ličnosti s jasnom koncepcijom života i karakteristikama narodnog vođe liderskih manira i kompetencija. Glavne preokupacije su se odnosile na bazične egzistencijalne potrebe sredine u kojoj je djelovao - pored ostalog istako je muftija Smajkić.
Ahmed efendijin doprinos očuvanja stanovništva u Podveležju tokom Drugog svjetskog rata komentirao je profesor Mustafa Spahić. Zajedno sa drugim uglednim pojedinicima i Ahmet ef. je bio uključen u rad narodno-oslobodilačkog odbora i kao takav bio jedan o glavnih pomagača ilegalnog rata mostarskih antifašista.
- Narodno oslobodilački pokret nije mogao djelovati u Mostaru bez Podveležja, a njihov taksirat bio je u tome što su to bila muslimanska sela, pa je njihov uloga prešućivana. Muslimani mogu postojati u koncepciji svijeta samo kad je belaj u pitanju. Mi smo samo zajednica kad je u pitanju belaj - rekao je Spahić.
Primijetio je da je Ahmet ef. i njegovi najbliži saradnici reagirao pravovremeno i primjereno situaciji.
- A kako su to mogli raditi. Tako što su imali viziju. Imali su nadarenost i mudrost. Ovdje su ljudi stotinama godina znali šta je zemlja i kako se čuva. Fenomen je i to da su ljudi ovdje imali 70 000 stoke a da nigdje nema vode. Ljudi ovdje ne samo da znaju šta je prostor već i mnogo više od toga. Ovi su ljudi osim vizije imali i misiju - naglasio je.
Ahmed efendijin sin dr. Arif govorio o razlozima nastanka knjige koja pored orginalnog teksta ima i dodatke s biografijama njegovih saradnika. Takvu sugestiju mu je još za života dao i Ahmed ef. Brojene ustanove i pojedinci među kojima i Ljubo Urlić kod kojeg je tokom agresije nekoliko mjeseci u Makarskoj boravio Ahmet efendija dali su svoj doprinos za cjelovitiji pregled čitave jedne historijske epohe u Podveležju. Knjiga je štampana na 150 stranica i izdanju izdavačke kuće Print studio iz Sarajeva. Recenzirali su je Mustafa Spahić i Hadžem Hajdarević.
(Preporod.info)
