Promovirana naučna monografija „Demografska slika općine Bugojno doc. dr. Harisa Gekića

„Demografska slika općine Bugojno“ naziv je knjige autora doc. dr. Harisa Gekića promovisana u okviru 511. Dana Ajvatovice. Promotori ovog djela bili su prof. dr. Rahman Nurković, doc. dr. Dženan Dautović i prof. Alen Jahja.

Geografska monografija o stanovništvu općine Bugojno predstavlja rezultat autorovog višegodišnjeg rada na istraživanju demografskih obilježja veoma zanimljivog bugojanskog prostora.

Istraživanja u okviru ove monografije autor je započeo u proljeće 2007. godine kada su rađene prve terenske opservacije. U narednih 13 godina autor je nastavio istraživanja ne samo u polju geografije stanovništva već i ostalih komponenti geografskih nauka koja su u fokusu imale geoprostor općine Bugojno.

Autor je rezultate svojih istraživanja objavio u brojnim naučnim radovima u domaćim te međunarodnim naučnim časopisima različitih zemalja od Indije, Pakistana, Irana, Turske, sve do Njemačke, Belgije i Velike Britanije.

- Radi se o prvoj knjizi ovakvog tipa u BiH gdje su na jedan naučan način obrađene karakteristike stanovništva jedne prostorne jedinice u našoj zemlji. Pored studenata, koji studiraju geografiju, demografiju i srodne discipline nadam se da će knjiga koristiti i općinskoj vlasti jer je stanovništvo Bugojna u dubokoj demografskoj depresiji. Krajnji je trenutak da zajedno; lokalna vlast i cijela zajednica krenu djelovati i izvući se iz ove situacije. Biće teško, ali zbog budućnosti valja dati sve od sebe – poručio je doc. dr. Haris Gekić. 

Naglasio je kako je Bugojno izgubilo 30 posto prijeratnog stanovništva, a da su trenutne migracije iz Bugojna okrenute prema Sarajevu, a potom Njemačkoj i Austriji. Danas, 25 naselja u Općini nema niti jednog stanovnika, a oko 80 posto prostora općine Bugojno je nenaseljeno.

Od 2000. godine prisutan je trend smanjenja novorođene djece. Istraživanja su pokazala da bi 2028. godine u prve razrede osnovne škole moglo biti upisano tek devet ili deset odjeljenja sa 20 učenika u odjeljenju, dok bi 2068. godine Bugojno moglo imati tek 10 posto mladog stanovništva, što je porazno. Još jedan negativan trend je obradivo zemljište, u Bugojnu je po autorovom istraživanju 50 posto zemljišta koje se ne obrađuje.

- Kroz savremenu metodologiju, uz veliki broj karti i grafikona, podataka, autor je na fantastičan način predstavio stanovništvo i demografsku sliku Bugojna. Ja sam ovu knjigu preporučio studentima na Univerzitetu u Sarajevu, ali i stručnjacima, koji žele da se bave naukom. Knjiga će koristiti za ekonomski razvoj općine Bugojno i veoma je značajna podrška koju je pružila općinska administracija na čelu sa načelnikom – istakao je prof. dr. Nurković.

Po riječima profesora historije Alena Jahje knjiga je temelj za dalji put općine kada je u pitanju demografski društveni razvoj i može poslužiti u planiranju razvoja i širenju općine u svim bitnim segmentima razvoja. 

Doc. dr. Dženan Dautović ovu naučnu monografiju smatra izuzetno značajnom, a  njemu kao historičaru je interesantna s aspekta nekih budućih istraživanja kolega historičara, koji će proučavati istoriju Bugojna u periodu nakon posljednjeg rata u našoj zemlji. Monografija, po njemu obiluje značajnim podacima i smatra da će knjiga imati značajno mjesto u budućim istraživanjima.

(Azam Mandžić/Preporod.info)