Manifestacija Mostarsko ljeto: Nakon pandemije vraća se kultura

Mostar je kroz svoju historiju bio prepoznatljiv po pjesnicima, književnicima, učenjacima, kulturnima radnicima, časopisima, ne samo Bošnjaka, nego i Hrvata, Srba i ostalih.

Pored navedenog, značajan dio svog života u Mostaru su proveli Musa Ćazim Ćatić, Skender Kulenović, Zuko Džumhur koji nisu rođeni u gradu na Neretvi, ali ovaj grad ih je privukao i imao im šta ponuditi.

Mostarsko ljeto je kulturna manifestacija s najdužom tradicijom u Hercegovini, a prvi put je održano 1979. godine.

Ovogodišnja manifestacija se pripremala u okolnostima pandemije zbog čega je generalno kultura dobila manje sredstava i ostala je bez svoje osnovne svrhe, a to je direktni kontakt s publikom.

Zahvaljujući naporu pet temeljnih institucija kulture u Mostaru ovo ljeto će Mostarci, ali i njegovi posjetioci imati raznovrsne sadržaje od 20.6. do 4.08.2021. godine.

Raznovrstan sadržaj

Od 31. sadržaja Manifestacije Narodna biblioteka Mostar će realizovati četiri promocije: „Nakon potopa“ Ibrahima Kajana, „Recidiv“ Bee Balta Manjgo, „Baštinske studije: od moderne do postdigitalne kulture, Biblioteka i grad: studije iz teorije i prakse urbanog bibliotekarstva, autorice Lejle Kadrić Zaimović te promocija časopisa „Librum“.

Narodno pozorište Mostar će se predstaviti sa četiri projekta, tri predstave i jedan koncert klasične muzike.

Ovogodišnje „Mostarsko ljeto“ započelo je predstavom Pozorišta lutaka „Mačak u čizmama“ koja već 20 godina mami pažnju najmlađe publike. Drugi sadržaj je nova predstava koju su radili ove godine „Dječak koji je sanjao more“ u saradnji sa režiserom Zijahom Sokolovićem. 

Sve informacije o sadržajima Manifestacije mogu se pronaći na web stranici mostarskoljeto.ba.

Sponzori kulturne manifestacije „Mostarsko ljeto“ su Ministarstvo nauke, kulture i sporta HNK, Grad Mostar i BH Telecom.

Mostarski feniksi - institucije izrasle iz pepele

Javna ustanova Narodna biblioteka u Mostaru osnovana je 1945. godine. Prije ratnih dešavanja bila je jedna od najvećih i najopremljenijih biblioteka u Hercegovini. U ratnom vihoru obje zgrade, kompletan knjižni fond i inventar su potpuno uništeni. Uz pomoć građana, donatora, vlasti i predanosti uposlenika vratila je svoj predratni sjaj. Biblioteka raspolaže s više od 55.000 knjiga i drugih publikacija. 

U posljednjih desetak godina biblioteka je izdala petnaestak publikacija. Direktor Narodne biblioteke Mostar je Rasim Prguda, a u ovoj ustanovi radi od 1982. godine. On je 70 postotni RVI, a u ratu je izgubio dva sina. 

Centar za kulturu Grada Mostara (CKM) je institucija koja je osnovana ratne 1994. godine u porušenoj zgradi na Šemovcu s misijom da promovira univerzalne vrijednosti koje baštini ne samo Mostar nego cijela Hercegovina. 

Za svoj rad Centar je dobio brojne nagrade i priznanja. Aktivnosti se realiziraju u pet segmenata: kroz rad Plesnog studija, edukativnih programa, Odjel za kulturne programe, Radio Gradska Mreža i Portal mostarski.ba. Od 2001. godine u Centru djeluje i kamerna teatarska scena koju je vodio Salko Šarić, na kojoj je urađeno preko 40 teatarskih projekata. CKM je jedan od organizatora Anala crteža, prestižne manifestacije za afirmaciju likovne umjetnosti. 

Javna ustanova Narodno pozorište u Mostaru je osnovana 28.11.1949. godine u sali radničkog društva “Abrašević”. Izgradnjom nove zgrade, dolaskom Safeta Čišića za upravnika 1951. godine, nastaje kolektiv od 80 članova.   

Pozorište lutaka Mostar osnovano je davne 1952. godine u jevrejskoj sinagogi, koju je Jevrejska općina Mostar za tu namjenu ustupila Pozorištu. Mostarsko Pozorište lutaka u prošlosti je bilo jedno od predvodnika lutkarstva. Dobitnik je brojnih pohvala, nagrada i priznanja na međunarodnim i domaćim festivalima. Predstave su igrali na scenama Austrije, Francuske, Italije, Španije, Bugarske, Njemačke, Mađarske, Poljske, Irana, Norveške, Švedske te, naravno, u svim državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije. U poratnom periodu Pozorište je uspostavilo saradnju s najistaknutijim lutkarskim stvaraocima iz Bugarske, Poljske, Slovenije i Bjelorusije.

Posljednjih godina Pozorište lutaka ponovo je postalo široko prepoznatljivo po kvaliteti i inovativnom pristupu u svojim projektima. Samo u posljednjih nekoliko godina na međunarodnim i domaćim festivalima osvojilo je 44 nagrade, od toga dva Grand Prixa za najbolje predstave. Neobična je činjenica da glumački ansambl Pozorišta lutaka čini samo pet glumaca, koji na trenutnom repertoaru održavaju desetak predstava, od onih klasičnih marionetskih do lutkarskih mjuzikla, interaktivnih igrokaza, predstava za najmlađu i stariju djecu, a u planu je i lutkarska predstava za odrasle, kao i početak rada Dječije lutkarske radionice, u kojoj će učestvovati djeca iz cijelog Mostara.

Pozorište lutaka ulaže u svoje prostore, nabavlja modernu pozorišnu opremu, izgradilo je, uz pomoć prijatelja iz  Češke i  Italije, i svoju Malu scenu “Karel Čapek”, opremilo savremene glumačke garderobe, a u planu je i kompletna rekonstrukcija Velike sale.

Muzej Hercegovine osnovan je 1950. godine s ciljem da pronalazi, prikuplja, čuva i javnosti prezentira bogatu kulturno-historijsku baštinu Mostara i Hercegovine. Muzej u okviru svojih zbirki raspolaže s više desetina hiljada muzejskih predmeta, dokumenata, fotografija i drugog muzejskog materijala koji je u najvećoj mjeri sačuvan tokom rata. Arheološki, etnografski, rukopisni, književno-historijski, bibliotekarski, numizmatički i drugi eksponati i sadržaji u izložbenom prostoru i depoima Muzeja na veoma živ i slikovit način oslikavaju i svjedoče burnu historiju na hercegovačkom tlu. Odjeljenja Muzeja Hercegovine su: Spomen-kuća Džemala Bijedića, Spomen kuća Svetozara Ćorovića, Kula Tara (odjel Muzej Stari most) i Interpretacijski centar Mostar.

(Sanadin Voloder/Preporod.info)