Naučni skup u Kiseljaku: Je li ahdnama u Fojnici orginalna

Centralni događaj manifestacije je naučni skup „Multireligijska Bosna, poruke Ahdname i savremeni kontekst“ koji je upravo u toku u Vakufsko-administrativnom centru u Kiseljaku. Prisutnima se obratio ispred Muftijstva sarajevskog Abdulgafar Velić, a ispred Medžlisa glavni imam Kenan-ef. Bajrić.

Ovaj skup je okupio sedam učesnika koji su se svojim akademskim radom afirmisali kao ozbiljni akademski radnici: dr. Enver Imamović, dr. Ivo Komšić, dr. Sedad Bešlija i dr. Dževada Šuško. Naučni skup će biti prilika da se poslušaju izlaganja iz različitih perspektiva. Dr. Yildirim Aganoglu s Osmanskog državnog arhiva u Istanbulu će govoriti o porukama Ahdname s osmanske perspektive, dok će gvardijan Fra Miro Relota i kustos Fra Janko Ljubos, iz Samostana sv. Duha u Fojnici govoriti o katoličkoj odnosno franjevačkoj percepciji Ahdname.

"Ahdnama je jedini dokument u svijetu koji je toliko puta prepisivan i dijeljen. To je izvor našeg ponosa"  Yildirim Aganoglu

Dr. Sedad Bešlija se osvrnuo na ahdnamu kao važan dokument u čitanju povijesti multikulturalnosti ovih područja pod  osmanskom upravom, istaknuvši Srebreničku ahdnamu, koja je starija godinu dana od fojničke. "Na koncu, sultan Mehmed II Fatih je u odnosu prema 'drugima' i 'drukijima' ustvari samo oživio  i povratio praksu 'Dobrih Bošnjanja' koja je krasila Kulina bana - prihvatanje dida Dragiča tj. krstjana ili bogumila, ali i mnoge druge srednjevjekovne bosanske vladare i velikaše, npr. prihvatanje fra Peregrina Saksonca za diplomatu Stjepana II Kotromanića, a koja se uslijed utjecaja vanjskih fakora, bila izgubila vremenom, posebno u 15. stoljeću", kazao je dr. Bešlija.

"U muzeju u Fojnici imamo najstariju sliku Bosne i Hercegovine, koja je urađena na komadu drveta. Pored ostalih predmeta, u posjedu smo plašta Mehmeda Fatiha", kazao je u svom izlaganju fra Relota, koji je govorio o muzeju u Franjevačkom samostanu u Fojnici u kojem se nalazi orginalna ahdnama. Naime, fra Ljubos je naglasio kako su istraživači na osnovu papira potvrdili autentičnost dokumenta te pokazao prisutnima kopiju orginalne ahdname.

Yildirim Aganoglu je kazao da u Turskoj imaju kopiju ahdname te da nema podatka gdje je orginal, naglasivši da ni ahdnama u Fojnici nije orginalna. Između ostaloga, osvrnuvši se na ahdnamu u Fojnici, kazao je da se nijedan osmanski dokument ne završava datumima napisanim brojevima, već slovima te da se na orginalu ne nalaze slova crvene boje kao što je slučaj s ahdnamom u Fojnici. Aganoglu je taksativnim pregledom ukazao da Osmanlije nisu svojim dokumentima dali prava samo franjevcima, već i pripadnicima drugih konfesija. "Davanje slobode u vrijeme Osmanlija može se dokazati nizom dokumenata, a ne samo ahdnamom", kazao je Aganoglu.

Fra Ljubos je kazao da je ahdnama u Fojnici ipak orginal i da je već prisustvovao negiranjima orginalnosti ovog dokumenta u muzeju.  "Ahdnama se sastoji od dva dijela. Donji dio jeste orginal, a gornji s crvenom bojom, kako sam kazao ranije, uzet je od drugog dokumenta. Također, ako se postavi pitanje zašto je ovako mala, razlog je rat, kada se štetio papir. Također, šta je kopija? U Turskoj se na kraju dokumenta nalazi napomena da je kopija, odnosno prijepis ove iz Fojnice, dok na dokumentu, Ahdnami u Fojnici, ne postoji takva napomena". Fra Ljubos se osvrnuo na bh. multikulturalnost i kazao da su franjevci oduvijek težili suživotu, pozvavši se na Aliju Izetbegovića koji je kazao da "ako fratri žele Bosnu, ona će biti".

Profesor Enver Imamović je ukazao na nesuvislost diskusija o orginalnosti, kazavši da mnogi negiraju orginalnost jer oni nemaju orginal, ali i da je sam bio, bez nadzora, u muzeju fojničkom te da takav slobodan pristup arhivskoj građi i bogatstvu omogućava manipulaciju dokumentima i historijskim vrijednostima. "Vi morate znati šta je sve odneseno iz Vašeg samostana. Iz Vašeg samostana su odnesene vrijedne stvari, poput kraljevskog ogrtača, kojeg je uzela Austro-Ugarska 1885. godine", kazao je Imamović.

Naučni skup će trajati do  posjete lokalitetu ljetnog dvora Bosanskih kraljeva i mjestu uručivanja Ahdname fra-Anđelu Zvizdoviću od strane Mehmed el-Fatiha, a koja je planirana u 16h.