Njemačka: Bošnjaci u Aachenu crkvu pretvorili u džamiju

Bošnjaci u džematu Aachen u Njemačkoj kupili su crkvu, a 4. decembra prošle godine otvorili je za vjernike kao džamiju. U ovom objektu koji je preuređen, prvo je klanjan džuma-namaz, a ovog ramazana i teravija, u onoj mjeri koliko su to epidemiološke mjere dozvoljavale.

Kako je za Preporod.info kazao imam ove džamije Mehmed ef. Jakubović, još uvijek nisu završeni svi radovi, ali je objekat osposobljen za potrebe vjernika. Mukabela se ove godine očila online, a ef. Jakubović ističe da je prva hatma-dova poklonjena nakon klanjanja prvog namaza u novoj džamiji.

Džemat Aachen osnovan je 19. novembra 1978. godine pod nazivom Islamska zajednica muslimana iz Jugoslavije u Aachenu. Ovo je ujedno i prvi zvanični džemat u sklopu današnje Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj (IZBNJ). Džemat trenutno okuplja 250 porodica.

Ef. Jakubović kazuje da je ovo džemat dobrih ljudi iz Bosne i s Balkana koji su vrijedni radnici, plemeniti ljudi i dobri vjernici koji umiju podijeliti dobrotu i ljubav darivati međusobno, ali je darivati i drugima.

- Kada smo 19. aprila 2008. godine obilježavali 30. godišnjicu džemata, dobio sam pismo od prvog imama Rasima ef. Hamidovića, jer nije mogao doći na svečanost. U pismu je kazao da broj 19 nije slučajan. Bismilla ima 19 harfova, karakteritičan Kur'anski broj je 19, a i prvi mevlud u Aachenu je održan 19. februara 1978. godine. Prvi sastanak konstituisanja Islamske zajednice bio je 19. marta 1978. godine. Naš džemat se, hvala Allahu, stalno povećavao. Uočio sam da je objekat koji smo koristili mali za sve nas i da trebamo ozbiljno razmisliti o kupovini novog. Dvije godine smo tragali za zgradom. Bilo je različitih ideja. Neki su predlagali da kupimo zemljište i gradimo novi objekat, ali takav objekat bi kupili van grada. Kad smo kupili ovaj objekat, oko 80 posto džematlija ga je prihvatilo i ponudilo se da ga isplatimo. Mislim da će ta emocija koja nas je vodila ostati zapisana i svima u sjećanju - priča ef. Jakubović.

Ističe kako džamija nema munaru, tako da se s nje ne čuje ezan, ali je u njenu unutrašnjost unesen bosanski stil u opremanju, tako da se džematlije iz Bosne, koje u velikom broju žive u Aachenu, u ovoj džamiji osjećao kao kod kuće.

Efendija Jakubović vjeruje da će, nakon određenog vremena, džamiji napraviti i munaru.

On je u džemat Aachen došao na službu u novembru 1995. godine i vrlo emotivno je govorio o kupovini nove zgrade, sretan što je doprinio da njegove džematlije dobiju objekat koji zadovoljava njihove trenutne potrebe.

- Aachen je najstariji džemat Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj. Mi smo u početku, dakle devedesetih, imali prostor za klanjanje pri Bosanskom klubu, prostorije koje su sastavljene od dvije garaže, tek toliko da smo se imali gdje okupiti. Želja mi je bila da motiviram ljude da se organiziramo kao džemat, kupimo bilo kakav prostor. Naša prva lađa spasa bile su prostorije u Eisenbahnwegu koje smo uredili kako bi imala lijep unutarnji ambijent i u tim prostorijama boravili smo punih 19 godina. Vidjeli smo da su potrebe veće i da nam je potreban prikladniji džamijski prostor. Tada je počela priča o našoj novoj džamiji u kojoj se sada nalazimo. Od jednog džematlije koji je bio na putu za Bosnu dobio sam informaciju da se prodaje objekat u blizini naše džamije. Kada sam otišao da pogledam video sam da se radi crkvi, objektu Nove apostolske crkve, koja izvana i nije baš tako izgledala kao crkva, nego kao jedna lijepa zgrada. Uzdahnuo sam, uzele su me emocije, zadrhtao sam. Odmah sam znao da će ta zgrada postati naša nova džamija - priča nam Jakubović.

Navodi da je ideju prihvatio i Inicijativni odbor džemata, te da je u kratkom roku crkva kupljena i preuređena u džamiju.

- Inicijativni odbor se brzo organizirao za kupovinu džamije. Prvi termin koji je bio moguć da se zgrada vidi bio je 19. juni 2018. godine. Džematu smo iznijeli prijedlog krajem ramazana. Nas sedam otišlo je da pogledamo još jednom zgradu. Nakon svega, kupili smo zgradu i svoj stari objekat prodali jednom albanskom džematu, koji je bio u stanju formiranja. Za kupovinu nekadašnje crkve, današnje džamije brzo smo prikupili potrebne papire. Kupoprodajni ugovor u Dortmundu potpisali smo 5. jula 2018. godine - pojašnjava Jakubović.

Ukazao je i na dobre odnose s državnom zajednicom, ali i s predstavnicima drugih islamskih zajednica i crkava, s kojima on i Zajednica vode neprekidno dijalog i učestvuju u raznim aktivnostima i društvenom životu. No, navodi da su se pri kupovini susreli sa malo "nezgodnom situacijom".

- Prilikom razgovora s predstavnikom Nove apostolske crkve upitao nas je da se predstavimo. Rekli smo da smo iz Bosne. Pitao je koje smo vjere, na šta smo mu dogovorili da smo muslimani. Kod njega su se pojavile neke dileme, tražio nam je dokumente da smo registrovani kao džemat i da sam je u Međureligijskom vijeću član. Kazao sma mu da se može raspitati o nama. Na sreću, nakon nekoliko sati dobili smo zeleno svjetlo da možemo biti ozbiljni kandidati za kupovinu objekta. Nedugo poslije smo ga i kupili, završili sve neophodnu papirologiju. Nije bilo nikakvih spornih pitanja. Za vrlo skroman novac dobili smo lijepu zgradu na lijepom mjestu - kaže Jakubović.

S ponosom ističe da su se džematlije organizovale, te da je objekat za nekoliko mjeseci otplaćen.

- Nisu to bili veliki novci. Oko 342.000 eura smo za par mjeseci skupili. U novembru smo otplatili objekat i organizirali prvi mevlud. Posjeta je bila velika. To je dodatno motiviralo džematlije da uključe kasnije u renoviranje i sređivanje objekta. Moram istači da smo dobili podršku od nekoliko drugih džemata koji su se ponudilo i dali nam svoje priloge - ističe Jakubović.

S posebnim emocijama, priča o hadžiji Ibrahimu koji je za potrebe kupovine džamije bio spreman dati svoju ušteđevinu.

- Kada se pročulo da kupujemo ovu zgradu, jedna zanimljiva osoba je došla u naš džemat, hadžija Ibrahim iz Diseldorfa, koji je donio 20.000 eura kao pozajmicu. Zanimljivo je da je njemu 70 godina i da je do nas došao vozom, jer je imao stariji automobile koji nije imao dozvolu za ulazak u grad. Bio sam pozitivno iznenađen. O tome sam upoznao džematlije, koji su se zahvalili. Prihvatili su da pozajmicu uzmemo od našeg džematlije poduzetnika, ali ovom hadžiji smo ostali zahvalni - priča Jakubović.

Hadžija Ibrahim nije jedini vakif. Brojni su oni koji su željeli da pomognu. Među njima je i jedan poduzetnik iz Frankfurta, Albanac iz Skoplja, koji je dao sredstva za opremanje mihraba.

- Kad smo radili mihrab došla je delegacija iz Franfkurta da vide naš novi objekat. Jedan mlađi čovjek upitao je kakav će biti mihrab. Rekao sam da želimo da bude u lijepom mermeru sa arabeskom. Zamolio nas je da on preuzme troškove mihraba, s čime smo se složili. Donio je prilog od 4.000 eura, s tim da je kazao da će dati još novca ako nam bude trebalo da se svi radovi na mihrabu završe. Osim njega posjetio nas je iz udaljenog mjesta od 60 kilometara još jedan čovjek, koji je od sebe radio mermer. I on je sada emotivno vezan za našu džamiju, svi oni su naši vakifi - kaže ef. Jakubović.

Opisujući nam džamiju priča da su na pet prozora njene desne strrane ugradili islamske šarte, a na lijevoj strani imena poslanika. 

- Naš hadžija Ibrahim kada je čuo da to radimo donio je 1.000 eura kako bi potpomogao da se prozori s imenima poslanika završe. Ljudi koji su radili na obnovi objekta većinom su dolazili vikendom, kada ne idu na posao. Moram istači da ruke nisu naplaćivali, radili su srcem, s ljubavlju i dobrom voljom. Uglavnom su to bili naši ljudi, Bosanci, ali je bilo i Albanaca, Turaka i Nijemaca. Troškovi renoviranja objekta bili su oko 150.000 eura. Od 4. decembra 2020. godine počelo se sa džuma-namazom, iako su sitni detalji bili ostali nedovršeni - kazuje ef. Jakubović.

Objekat ima popratne prostorije, mekteb, divanhanu, musafirhanu…Rađeni su po uzoru na bosansku tradiciju.

- Većinu džamijskog enterijera, počevši od minbera, uređenja biroa, kuhinje, divanhane, mekteba, pravljena je od materijala koji smo naučili iz Bosne, tako da smo u džamiju utkali tu bošnjačku tradiciju rezbarije drveta, na šta smo posebno ponosni. Željeli smo da se u tom objektu koji je bio crkva osjeti ta univerzalna ljepota kroz kaligrafiju i arabesku i ta bošnjačka rezbarija koja je rađena u Kalesiji. Zalagao sam se da ono što nama ne smeta ostane, kako bi ga mi ukrašavali i dopunjavali onim što će ga učiniti prepoznatljivim, tom našom univerzalnom islamskom kulturom i našim bošnjačkim stilom. Mislim da smo u tome uspjeli. Dobili smo tople boje. Ko god je došao da klanja osjetio je posebnu ljepotu u ovom prostoru - kazuje ef. Jakubović, napominjući kako je ovaj džemat i na ovaj način uspio ostati "vezan za maticu", Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini.

(A.N./Preporod.info)