Safija Softić-Namas: Post i ramazan iskoristimo za mijenjanje životnih navika

- Ja post percipiram kao godišnji reset organizma u svakom smislu. Od same zdravstvene dimenzije, preko fizičke, duhovne, mentalne, socijalne i svih drugih dimenzija, post nas oplemenjuje - izjavila je za Preporod.info doktorica Safija Softić - Namas, sa kojom smo razgovarali o utjecaju posta na organizam.

Post se stoljećima koristi kao način za čišćenje i liječenje organizma od mnogih oboljenja, podsjetila je naša sagovornica na početku razgovora.

- Post je u novije vrijeme prepoznat kao jedan od modernih načina za regulisanje tjelesne mase, te se spominju razne vrste posta, a vrlo je popularan intermitentni post. Međutim, post se stoljećima koristi kao način za čišćenje i liječenje organizma. Ramazanski post u islamu zauzima posebno mjesto. Ja ga percipiram kao godišnji reset organizma u svakom smislu. Od same zdravstvene dimenzije, preko fizičke, duhovne, mentalne, socijalne i svih drugih dimenzija, post nas oplemenjuje. Ramazanski post služi da nam pomogne da budemo zdravi. U hadisu se kaže: "Postite, bićete zdravi!". Međutim, i s naučne strane, post je vrlo pohvalan način očuvanja zdravlja. Post utječe na cijeli organizam, jer mu omogućuje da se odmori, rastereti, oslobodi nakupljenih viškova i ponovno počne raditi na početnim postavkama. Zato kažem da je to godišnji reset organizma - navodi doktorica Softić - Namas.

Istakla je posebno kako post doprinosi regulisanju šećera i lučenju inzulina, tako da uveliko pomaže mnogim osobama sa šećernom bolešću i inzulinskom rezistencijom.

- Pomaže u regulisanju masnoća u krvi, te time pomaže u prevenciji ateroskleroze, koja dovodi do srčanog i moždanog udara i drugih kardiovaskularnih problema, te pomaže u regulisanju krvnog pritiska. Pomaže u prevenciji i liječenju metaboličkog sindroma uopće. Pomaže u redukciji stresa, reguliše lučenje hormona, pomaže aktivaciji imunološkog odgovora na razne štetne utjecaje. Mnogi su benefiti posta, naročito kada je on cjelomjesečni, kao što je to ramazanski post, pod uslovom da ishrana bude relativno izbalansirana - tvrdi ona.

Izbalansiranost osnovnih grupa namirnica, uravnoteženost i umjerenost su bitni postulati nutricionizma koji se potpuno mogu ispoštovati tokom ramazana.

- Post pomaže u balansiranju prehrane, samim time što je postač motivisan i s vjerske strane na promjenu navika u ishrani. Zato ramazanski post može poslužiti kao vrlo dobar motivator za ljude koji žele da promijene navike u ishrani, kao i općenito životni stil. Konkretno, iftar, sehur i ono što je između toga, potrebno je izbalansirati tako da organizam dobije potrebnu energiju, hranjive tvari i aktivne supstance u tom vremenu - rekla je ona

Da bi se to postiglo, navodi doktorica, za sehur je bitno jesti hranu koja se sporo vari, uzeti dovoljno tečnosti i ne pretjerivati količinski.

- Kako bi se to postiglo potrebno je konzumirati hranu bogatu proteinima i masnoćama. To je uglavnom meso, mliječni praizvodi i jaja, te mahunarke i orašasti plodovi. Integralni ugljikohidrati se mogu poslužiti kao prilog. Potrebno je izbjeći hranu koja sadrži brzo probavljive ugljikohidrate, dakle slatkiše i ostale brzo probavljive ugljikohidrate, kao što je bijeli hljeb, peciva i tjestenine. Ne zaboravljajte na unos vode, koja se može unijeti u obliku čiste vode, čajeva, te u sastavu hrane (kuhana jela, čorbe, supe). Može se popiti i jača kafa, koja veže vodu i zadržava je u organizmu - navela je.

Za iftar ne treba pretjerati količinski, te se preporučuje da se jede polahko, i to hranu koja se brže vari, kako bismo imali priliku osloboditi probavu za neki međuobrok i sehur.

- To podrazumijeva uglavnom ugljikohidratnu hranu, i to brže varljive ugljikohidrate, kao što su tjestenine, pite, jogurt i kefir, bijela riža, krompir. Tu spada i svježe voće i povrće bogato vodom. Hrana za iftar ne treba biti bogata mastima, proteinima i integralnim ugljikohidratima. Ti nutrijenti su sporedni dio iftara, za razliku od sehura. Prije svega, potrebno je prekinuti post hurmom i/ili vodom. Osim što je to vjerska tradicija, to je dobar način da pripremite probavu, da je probudite nakon što je veći dio dana mirovala. Dobro je popiti čašu-dvije vode. Ovdje se može pojesti i svježa sezonska voćka. Nakon toga je preporučeno klanjati, što će omogućiti probavnim sokovima da se lagano pripremite za ostatak iftara. Ako ovako iftarite, velika je vjerovatnoća da nećete pretjerati s količinom obroka, a to je možda i najbitnija poruka ovoga članka. I ovdje ne treba zaboraviti na unos tečnosti. Dobro je, osim pijenja čiste vode, da hrana bude bogata vodom, tako da i u toku obroka unesemo vodu. To se postiže konzumiranjem voća i povrća bogatog vodom, te konzumiranjem nemasnih supa i čorbastih jela - savjetuje doktorica Softić-Namas.

Prema njenim riječima, s nutricionističkog aspekta, prehrana u ramazanu doprinosi balansu i rasterećuje organizam ukoliko se poštuju gore navedene preporuke, a u suprotnom, ako se pretjeruje s unosom hrane nakon prekida posta, poništavaju se nutricionistički benefiti koje smo postigli postom.

Disciplina koju imamo u ovom mjesecu može biti princip po kojem ćemo se voditi tokom cijele godine.

- Ramazan može pomoći u prevenciji i liječenju gojaznosti. Svjedoci smo da je gojaznost povezana sa mnogim hroničnim nezaraznim oboljenjima koja su vodeći uzrok smrtnosti u svijetu. Ipak, bitno je naglasiti da su mnoga istraživanja o utjecaju posta na zdravlje pokazala kako je post bio koristan u velikom broju slučajeva, ali da se postači poslije ramazana uglavnom vraćaju na stare navike, što uveliko poništi zdravstvene dobrobiti postignute ramazanskim postom.

Zato, moj savjet je da nam ramazanski post posluži kao odskočna daska za promjenu životnog stila i postizanje optimalnog zdravlja, naglasila je.

Ramazanski post treba shvatiti kao veliku blagodat, kao mjesecom kojeg smatrati luksuzom u modernom vremenu.

- Luksuz je da sebi priuštimo da se malo odmaknemo od svakodnevnice, da se posvetimo sebi, svom zdravlju, svojim mislima, umanjenju stresa, udaljavanju od loših ljudi, djela i priče, da se približimo svojim voljenima, da se više družimo s ukućanima i prijateljima. Nemojte da zaboravimo naše komšije, iznemogle, bolesne. Neki od njih možda sanjaju ono što je nekima od nas sigurno i višak. Moj savjet bi bio da iskoristimo taj svijetli period u godini, činimo dobra djela i dobro utvrdimo dobro koje radimo, kako bismo te lijepe ramazanske navike zadržali dugo nakon ramazana, ako je moguće i za stalno - poručila je doktorica Safija Softić-Namas.

(Rabija Arifović/Preporod.info)