URSD - Bošnjaci u domovinskim državama moraju se ustaljeno boriti za svoja prava
Zbog bitnosti teme popisa stanovništva koji su izuzetno važan segment za ostvarivanje manjinskih prava u domovinskim državama u kojima Bošnjaci žive, Udruženje za razvoj saradnje domovine i dijaspore (URSD) je u subotu upriličio panel diskusiju pod nazivom “Popisi stanovništva 2021”.
Među učesnicima bili su Esad Rahić, Emir Ašćerić, Armin Hodžić, Adelaid Karišik, Dželal Hodžić, Mejdin Saliji, Adel Omeragić, Anes Džunuzović, Mirza Čohadžić i Admir Lisica.
Predsjednik URSD-a Admir Lisica, istakao je da osim dijaspore u fokusu udruženja je povezivanje i sa domovinskim državama, a u kojima su Bošnjaci u proteklih dvadesetak godina ostvarili značajan napredak u ostvarivanju svojih prava.
- Tome u prilog ide i činjenica da je bosanski jezik zastupljen u školama, medijima i institucijama Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Kosova i Hrvatske - kazao je Lisica.
Dodao je da značajna informacija za Bošnjake Sandžaka u segemnutu povezivanja s Bosnom i Hercegovinom te unapređivanju nacionalnih prava je najavljeno otvorenje Konzulata BiH u Novom Pazaru.
Historičar i potpredsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Sandžaka Esad Rahić naveo je da su popisi višestruko značajni, ne samo demografski, već i statusno, politički i ekonomski. Jezik brojki moći je veoma moćan, kako u zemljama gdje živi manjinski narodi, tako i pred međunarodnim faktorom.
- Mi smo jedan od rijetkih naroda, kako u Crnoj Gori i Srbiji, tako i šire, koji imaju pozitivan prirodni priraštaj. Za muštuluk je da sandžački gradovi imaju pozitivan natalitet. Međutim, u jednoj besperspektivnoj situaciji, šta drugo očekivati do odlazak najvitalnijeg bošnjačkog stanovništva - odlazak na Zapad i potencijalni odliv stanovništva na druge prostore koji nude znatno bolje mogućnosti i perspektive za život - istakao je Rahić.
Predstavnik Vijeća bošnjačkih intelektualaca Kosova Mejdin Saliji je naveo da je Kosovo etnički šaroliko te da su Bošnjaci sastavni dio stanovništva, a vizija bošnjačke zajednice je da razvija svijest koja će na temeljima bošnjačkih vrijednosti sačuvati svoj identitet, koji njeguju na različite načine - kroz školovanje, džemate, kulturne i društvene manifestacije.
- Nacionalna emancipacija Bošnjaka na Kosovu počinje devedesetih godina kroz djelovanje političkih organizacija i povećavanje svijesti o bošnjačkom identitetu i očuvanje, promicanje bošnjačke baštine, kulture, identiteta. Bošnjaci su treća najveća nacija po brojnosti na Kosovu. U Prizrenu ih ima oko 17.000, drugi su po brojnosti poslije Albanaca - naglasio je Saliji.
Stoga, kako je rekao Mirza Čohadžić popisi stanovništva jesu važni, jer nam daju predstavu kako se tretiraju pojedini narodi i nacije, direktno utiču na mogućnost biranja, da budete birani, učešća u lokalnoj (samo)upravi, državnim organima i institucijama, čime jedna zajednica učestvuje direktno u krojenju vlastite sudbine.
U tom smislu je Anes Džunuzović naglasio da Bošnjaci moraju međusobno sarađivati, ali i boriti se za svoja prava aktivnije, jer u susjednim zemljama i dalje postoji politika negiranja, huškanja protiv Bošnjaka, čemu smo svjedočili u zadnjih trideset godina i općenito kroz historiju.
Zaključio je da se Bošnjaci u domovinskim državama moraju ustaljeno boriti za svoja prava i prinuđeni su više na to u odnosu na ostale Bošnjake koji nemaju slične probleme, saopšteno je iz URSD-a.
(Preporod.info)
