Obilježena godišnjica zatvaranja logora "Heliodrom"

Prvi put poslije 27 godina bivši logoraši zloglasnog logora HVO-a "Heliodrom" u Mostaru danas su se okupili ispred kapije kompleksa njihovog nekadašnjeg mučilišta kako bi obilježili godišnjicu zatvaranja ovog logora.

Obilježavanje zatvaranja logora HVO-a "Heliodrom" nije prošlo onako kako je i planirano. Bivši logoraši naišli su na zatvorenu i katancem zaključanu kapiju. Urađeno je to svega deset minuta prije njihovog dolaska, iako je najavljena posjeta ovom objektu.  

- Ovo je sramotan čin. Djelatnici ili zaposlenici javne ustanove Fakulteta prirodno - matematičkih znanosti nam nisu dozvolili da uđemo i da priđemo zgradi koja se trenutno ne upotrebljava. Mi ne bismo ugrozili odvijanje nastavih ili bilo kakvih drugih aktivnosti. Zaista ovo je sramotan čin jedne obrazovne institucije koja bi trebala ljude da obrazuje da budu dobri ljudi, a ne da budu ovakvi kakvi su njihovi sadašnji rukoviodioc - kaže Emir Hajdarović, predsjednik Udruženja logoraša Mostara.

Edin Batlak, bivši logoraš, potvrdio je da je neposredno pred dolazak kapija zatvorena.

- To jako dobro govori o onima koji baštine politiku i praksu tzv. Herceg Bosne koja nas je držala zatočene ovdje - kazao je Batlak.

Emir je u logorima bio 309, a Edin 253 dana. Oko 10.000 ljudi prošlo je kroz logor Heliodrom. Među njima, i tada maloljetni Amer Đulić.  

- Već drugi dan smo osjetili smrt pred očima. Zato što su nas, mlađe iz logora, izabirali i odvodili na radove na linijama odbrane Mostara. Po 90 ljudi bi odvodili navečer, a kada se vraćali ti kamioni, vratilo bi se njih 50 ili 60 - kazao je Đulić, predstavnik logoraša iz Stoca.  

No, i pored svega, bivši logoraši kažu da s ovog mjesta žele poslati jasnu poruku i pozvati i ostala udruženja i udruge na obilježavanje svih mjesta stradanja logoraša u HNK i na prostoru Hercegovine.

- Trebamo zatvoriti ta vrata historije i uraditi sve da se tako nešto više ne ponovi nijednom narodu na ovim prostorima - poručio je Hajdarović. 

Prema optužnici Međunarodnog suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije, pripadnici HVO-a počeli su držati muškarce, ali i žene i starce bošnjačke nacionalnosti u logoru od 1993. do aprila 1994. godine, a prethodno su uhapšene stotine civila koji su živjeli u zapadnom dijelu Mostara. Pripadnici HVO-a nisu razlikovali civilne od vojnih zatvorenika. Stanje u logoru bilo je katastrofalno. Zatvorenici su svakodnevno psihički i fizički maltretirani, stražari su ih tukli. Mnogi nisu preživjeli.

(A.N./Preporod.info)