BZK "Preporod" obilježava Dan osnivanja i Međunarodni dan maternjeg jezika (VIDEO)

Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ obilježava dan vlastitog osnivanja, 20. februar, kao i Međunarodni dan maternjeg jezika, 21. februar.

Tim povodom je aktuelni predsjednik Sanjin Kodrić podsjetio danas na pres-konferenciji na 20. februar 1903. godine, kada je osnovano društvo „Gajret“ kao prethodnica i pravna preteča „Preporodu“, te na osnivanje društva „Narodna uzdanica“ 1924. godine, drugog pravnog preteče. Spajanjem ta dva subjekta 1945. je nastalo Kulturno društvo muslimana „Preporod“.

To će biti okosnica bošnjačke kulturne i društvene elite novog doba i postat će najprogesivnija snaga među Bošnjacima svog vremena sve do 1949., kada su tadašnje vlasti zabranile rad „Preporodu“, kao i asocijacijama kulture drugih bosanskohercegovačkih naroda, „Napretku“, „Prosvjeti“ i La Benevolenciji.

Brojna i bogata imovina „Preporoda“ širom Bosne i Hercegovine i nekadašnje Jugoslavije nacionalizirana je i konfiskovana i nakon ukidanja društva, nastaje pogubna praznina ne samo u institucionalnom djelovanju i radu asocijecije, već i u institucionalnom postojanju i razvoju kulture i identiteta Bošnjaka tim prije što nakon gašenja „Preporoda“, Bošnjaci nisu imali zamjensku vlastitu kulturnu ustanovu.

Jedna od višestrukih posljedica je bila i što je cijela kultura Bošnjaka postala u međuvremenu „nepostojeća“, kao što su i Bošnjaci postali zvanično „nepostojeći“ narod, sveden tek na religijsku grupu, a to je činjenica čije se posljedice osjećaju i danas.

U novim povijesnim okolnostima, 5. oktobra 1990. obnovljen je rad „Preporoda“ koji se, po Kodrićevim riječima, pozicionira kao glavna snaga kulturno-identitetske obnove, revitalizacije i obnove imena Bošnjak i bosanskog jezika.

Prvi pravopis bosanskog jezika objavljen je 1997. a „Preporod“ danas radi na objavi novog pravopisa kao timskog koautorskog projekta, što bi trebalo da se desi za godinu-dvije, po riječima akademika Dževada Jahića koji se također obratio na ovoj pres-konferenciji.

Sanjin Kodrić je podsjetio i na objavu knjige o historije Bošnjaka autora Mustafe Imamovića te na realizirani zamašni projekat bošnjačke edicije u stotinu knjiga.

Tri su ključne oblasti „Preporodovog“ djelovanja, dodao je Kodrić, a to su savremana kulturna praksa, afirmacija savremenog komuniciranja kulturne baštine i nauka.

Osim novog pravopisa, predsjednik asocijacije naglašava i pokretanje projekta edicije bošnjačke književnosti za djecu i mlade, prenosi Fena.

Sve se to čini iako je današnji „Preporod“ bez definiranog adekvatnog statusa i društvene pozicioniranosti, bez stabilnih izvora finansiranja i nekadašnje bogate i brojne imovine.

Podsjećajući da se dan osnivanja "Preporoda" gotovo podudara kalendarski s Međunarodnim danom maternjeg jezika, Kodrić naglašava da nužno treba raditi u korist bosanskog jezika, odnosno osigurati stvaranje i produkciju sadržaja na tom jeziku, što „Preporod“ upravo radi.

Povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika, 21. februara, na današanjoj pres-konferenciji je Almedina Čengić iz Upravnog odbora „Preporoda“ kazala da je jezik neodvojiv dio kulturne tradicije jednog naroda.

Upozorila je na bitan problem u vremenu savremenih komunikacija – stavljanje maternjeg jezika u drugi plan, a posebno jezika malih naroda, te na teškoće tzv. dvojezičnosti posebno kod djece bh. porijekla u dijaspori.

Vrlo je teško očuvati maternji jezik male sredine kao što je Bosna i Hercegovina, kazala je Čengić podsjetivši na riječi Maka Dizdara da je poeziju uglavnom stvarao na jeziku kojim su govorile njegova majka i nana i da su 'tma' i 'tmuša', primjerice, pojmovi koji ne dolaze iz nerazumljivih fraza već, kao i brojni drugi, mogu objasniti i emotivno stanje. 'Tmuša' jeste vrijeme, ali 'teško vrijeme', rekla je u prilog tvrdnji o tim jezičkim nijansama.

Maternji jezik nije nikakvo romantično vraćanje u prošlost nego konkretna, cjelovita slika kulture jednog prostora i naroda, kazao je akademik Dževad Jahić naglasivši da je to i prvorazredno naučno pitanje kojim se bavi „Preporod“.

Zasluge toj asocijaciji, po njegovim riječima, pripadaju i u prepoznavanju ključnog momenta u standardizaciji bosanskog jezika, odnosno izradi novog pravopisa.

Dakle, u bosnistici se naučno radi, zaključio je on.