Luigi Ballarin: Aktivnosti IZBI su zanimljive za integraciju naroda s različitim tradicijama i kulturama

Luigi Ballarin italijanski je umjetnik koji je svoju umjetničku karijeru počeo 1993. godine, što je rezultiralo time da danas svoja djela izlaže širom Italije, ali i svijeta.

Kroz svoja djela Ballarin gradi most između Istoka i Zapada, a ističe da je putovanje u Saudijsku Arabiju obilježilo njegov umjetnički izraz pozitivnom dekonstrukcijom. Vizije islamskog svijeta dale su mu novu dijalektiku, manje opisnu, puno slobodniju i ličniju, o čemu smo razgovarali sa ovim umjetnikom.

Ballarin je za Preporod.info kazao da izražava sebe i svoju umjetnost riječima: "Ako Allah to poželi".

- Pitati se šta je umjetnost jeste razmišljanje o prirodi određene discipline. Postoje dva nivoa na kojima se postavlja temeljno pitanje: prvi se odnosi na neodređenu dimenziju gdje je umjetnost univerzalni fenomen koji može uključivati bilo koji kreativni izraz, a druga definiše disciplinsku praksu podijeljenu na podprakse, kao izraz onoga što se općenito naziva "vizuelna umjetnost". Umjetnost je stoga u prvom slučaju shvaćena kao kreativnost, a u drugom kao aplicirana kreativnost. Ukratko, umjetnost, po mom razmišljanju, uključuje svaku ljudsku aktivnost koja se provodi pojedinačno ili kolektivno, a koja na osnovu raznih tehnika i načina obavljanja poslova, dovodi do kreativnih oblika estetskog izražavanja - rekao je Ballarin.

Nakon pitanja definisanja umjetnosti, sa njim smo razgovarali i o vezi islama i umjetnosti, pri čemu je istakao da su umjetnost i islam usko isprepleteni.

- Najviša tačka međusobne povezanosti je kaligrafija, oblik umjetnosti koji daje vidljiv oblik otkrivenoj Riječi Kur'ana. Kao u tkanini, arapska kaligrafija crta sveti tekst u isprepletanju geometrijskih oblika, koji poprimaju melodični ritam. Vertikalnost slova predstavlja tendenciju ka Suštini koja se razvija u horizontalnosti postajanja i promjene, koja, krećući se zdesna ulijevo, pomiče čitateljevo oko iz polja djelovanja u područje srca. Čini se da su geometrija i ritam, otkrivena i predstavljena riječ, potporne osovine umjetnosti čije je srce temeljno načelo islama: jedinstvenost Boga“, ispričao je on za Prepord.info.

Islam je nešto što meni pripada, kazao je naš sagovornik.

- Iako nisam musliman, već katolik, duboko uvažavam i poštujem islam, što svakako izražavam na svakoj od svojih slika. Molitva je zasigurno jedan od glavnih simbola koji mi pripada i koji se uvijek ponavlja u mojoj umjetničkoj karijeri. Želim reći i da je islamska umjetnost u osnovi umjetnost ljepote, stoga mnogi umjetnici vole predstavljati ljepotu stvaranja - rekao on.

Svako izložbeno iskustvo uvijek je veliki izazov za umjetnika. Iako je sudjelovao na mnogo njih, s nama je podijelio impresije sa dvije, za njega najvažnije, izložbe.

- Želio bih istaknuti dvije posljednje izložbe. Prva je iz decembra 2019. u Istanbulu. Izložba je bila pod nazivom "Bir Yol". Odmah zatim, u januaru, učestvovao sam na izložbi u Dohi, u Kataru. Putem izložbe "Magnificent Cultures" sam, osim teme molitve, predstavio tepihe, džamije, čak i niz vizantijskih konja kao simbol ujedinjenja Istoka i Zapada, crpeći inspiraciju ne samo u arapskim konjima, već i konjima San Marca, vizantijskim djelima koja su postali simboli Venecije - pojasnio je,

Nedavno je učestvovao i u projektu Islamske zajednice Bošnjaka u Italiji (IZBI), kada je bio gost serijala "Razgovori uoči petka".  Pohvalio je aktivnosti ove zajednice.

- U sklopu webinara razgovarao sam sa predsjednikom IZBI Nerminom Fazlagićem. Ovo je intervju u kojem mi je, osim što me je predstavio kao umjetnika koji slika islamski svijet i koji stvara mostove između Istoka i Zapada pokušavajući ujediniti narode, dao priliku da se upoznam i učestvujem u aktivnostima jedne zemlje bogate historije i tradicije o kojoj nisam imao veliko znanje, tako da me je znatiželja navela da se zainteresujem i shvatim vrijednost i važnost koju bošnjačka zajednica ima u našoj zemlji. Njihove aktivnosti su vrlo zanimljive za integraciju naroda s različitim, ali ponekad sličnim tradicijama i kulturama, uz poštovanje koje mora postojati između pojedinaca. Oni tako postaju ogromno kulturno nasljeđe i važna poveznica za nove generacije koje će se roditi u punoj integraciji među narodima - kazao je Ballarin.

(Rabija Arifović/Preporod.info)