Revidirana strategija mora doprinijeti konačnom rješavanju haških predmeta
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je u septembru prošle godine Revidiranu državnu strategiju za procesuiranje ratnih zločina, ali već se događa da rokovi njome utvrđeni nisu ispoštovani jer još uvijek nije formirano nadzorno tijelo za praćenje provedbe Strategije.
Revidirana strategija usvojena je uz Aneks B na kojem su insistirala udruženja koja okupljaju preživjele žrtve rata. Tim aneksom precizirana su pitanja koje se odnose na predmete protiv osoba s A-liste, njih 848 za koje je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) utvrdio da postoji dovoljno dokaza da se protiv njih pokrenute postupak optuženja pred domaćim sudovima.
Taj aneks dokumenta precizira i pravila puta za procesuiranje ratnih zločina, uvjete regionalne saradnje, kao i načine rada i sastav nadzornog tijela.
U proces izrade Strategije krenulo se jer prethodna nije donijela željene rezultate na šta su upozoravala udruženja koja okupljaju preživjele žrtve rata. Revidirana strategija je usvojena, ali još nije donijela ništa znakovito, kazao je za Fenu predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović, navodeći da nisu ispoštovani u njoj određeni rokovi iz Aneksa B.
- Rokovi su istekli i svjedoci smo da se u javnosti pojavljuju različite informacije. Uputili smo jasna pitanja predstavnicima međunarodne zajednice u BiH koja je i učestvovale u koncipiranju Aneksa B i pomogla da se Strategija usvoji - pojasnio je Tahirović.
Naglasio je da su se udruženja obratila i Rezidualnim mehanizmu u Haagu jer smatraju da domaće institucije ponovo ne poštuju rokove koje nalaže državna strategija te da se bez snažne podrške međunarodne zajednice Revidirana strategija neće pokrenuti s mrtve tačke.
- Vidjet ćemo da li će se brzo ukloniti blokade, a ako ne budu tražit ćemo reakciju Evropske unije i mjere prema onim koji nisu ispoštovali rokove sve do blokiranja usvajanja budžeta u smislu sredstava iz IPA projekta - najavio je Tahirović.
Predmeti koje je Haški sud poslao BiH u okviru Pravila puta sadržavaju predmete A-kategorije gdje postoji dovoljno dokaza po međunarodnim pravnim standardima da se osoba smatra odgovornom za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava.
- Sada smo se napokon izborili da ti predmeti postanu prioritet u radu svih tužilaštva. Tužilaštvo BiH je imalo zadatak, shodno Aneksu B Revidirane strategije da prikupi sve informacije i pripremi kompletnu strategiju za rad na tim predmetima. Tužilaštvo BiH je objavilo da je završilo svoj dio posla. Na tim listama su i najviši nivoi odgovornosti, prema dostupnim informacija i osobe odgovorne za zločine počinjene za opsadu Sarajeva, a znamo da od potpisivanja Dejtona do danas u BiH nema optužnice za opsadu Sarajeva - podvukao je Tahirović.
Tahirović posebno podvlači da sve što rade, rade u smjeru poštovanja rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija koje se tiču progona zločinaca u BiH i regionu, međunarodni sporazumi i ugovori te da se primjenjuje naslijeđe Tribunala u Haagu, zakoni BiH, ali i prevashodno rezultati Rimskog sporazuma i Pravila puta Rimskog sporazuma.
- Ministri u Vijeću ministara BiH i drugi bh. dužnosnici koji su podržali zahtjeve nas žrtava su podržali sve nabrojano i to nikako nisu bili 'bošnjački' zahtjevi, nego zahtjevi za poštivanje i primjenu međunarodnog i domaćeg prava - kaže Tahirović.
Upravo zbog toga je važno da se odmah uključi međunarodna zajednica, napominje, a poznato je da su žrtve od institucija države godinama ignorirane u pogledu državne strategije za progon zločinaca i da su im uskraćivane informacije te je podrška međunarodne zajednice Rezidualnog mehanizma iz Haaga za njihove zahtjeve najbolji dokaz te tvrdnje.
Bosna i Hercegovina je po završetku ratnih dejstava i potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, između ostalih problema, bila suočena s velikim brojem ratnih zločina, ali s podijeljenim nadležnostima što je omogućavalo da se procesuiranje ratnih zločina vodi po interesima grupacija, a po obimu zločina.
Udruženja koja okupljaju preživjele žrtve rata i tada su upozoravali da to neće dati rezultat što se nažalost i obistinilo jer su i sami kreatori strategije iz 2008. godine priznali da strategija nije uspjela te se 2016. godine krenulo u izradu Revidirane strategije za procesuiranje ratnih zločina.
(Preporod.info)
