Novi studijski program na PMF: Ekološki monitoring i biološka procjena kvaliteta voda

Novi studijski program na PMF: Ekološki monitoring i biološka procjena kvaliteta voda

Prirodno matematički fakultet (PMF) Sarajevo od ove godine pokreće novi studijski program "Ekološki monitoring i biološka procjena kvaliteta voda", za koji prodekan za međunarodnu saradnju i osiguranje kvaliteta profesor Samir Đug ocjenjuje u intervjuu za Fenu da se radi o jednoj od rijetko svijetlih priča.

Đug smatra program važnim i stoga što će oni koji završe taj specijalistički jednogodišnji studij imati i priliku za zapošljavanje, a i iz razloga što će doprinijeti spašavanju voda u BiH i regionu. Školovanje za prvu generaciju bit će besplatno, jer su pokriveni svi troškovi. Partneri projekta su Velika Britanija i Njemačka. Na studij se mogu prijaviti studenti koji su završili biologiju, hemiju ili geografiju.

Za potrebe budućeg specijalističkog studija PMF je izdao i knjigu "Biomonitoring akvatičnih ekosistema" koja je plod timskog rada profesora, asistenata i saradnika tog fakulteta.

- Radimo taj projekt u okviru programa koji finansira Evropska unija, Erasmus plus. To naglašavam stoga što znači da sredstva za projekt koji radimo i novi studijski program dobijamo od EU - kazao je profesor Đug.

U projektu učestvuje 11 univerziteta. Nosilac je Univerzitet u Novom Sadu, a tu su i Univerzitet u Nišu, Sveučilište u Zagrebu, Univerzitet Donja Gorica iz Crne Gore, dok je ključno učešće i šest univerziteta u Bosni i Hercegovini - iz Mostara, Banja Luke, Sarajeva, Istočnog Sarajeva, Tuzle i Travnika.

Također, osim univerziteta iz regiona projektu se priključio i Univerzitet iz Essena, Njemačka, koji je također nosilac projekta.

- Bavimo se procesom uticaja voda. Gledamo šta se dešava s vodnim resursima, vidimo kako je kad nemate stručnjake te vam se drugi upliću i govore kako su male hidroelektrane dobrobit, da vode treba eksploatisati. Vidi se trend koji će nas osiromašiti. A s druge strane, BiH po glavi stanovnika ima 9.800 litara pitke vode godišnje na raspolaganju. To je najviše u regionu, dok Srbija primjera radi ima 1.200 litara. Tu pitku vodu ćemo imati dok god je mi sačuvamo kao takvu, a da bi je sačuvali moramo imati dobre rezultate - mišljenja je Đug.

On kaže da su sada na sceni ljubitelji prirode koji sebe zovu ekolozima, a navedu da voda u nekoj rijeci ne valja. Bosni i Hercegovini su, podvlači on, potrebni stručnjaci koji će znati to da dokumentuju naučno, te kada ocijene da određena voda nije za piće to potkrijepe analizama urađenim prema određenim standardima.

- Počevši od toga, analizirali smo potrebe tržišta u Bosni i Hercegovini te kroz određene upitnike ispitali 18 privatnih i društvenih firmi. Dobili smo odgovore da postoji potreba za tim stručnjacima. Nijedna od tih firmi nije imala traženi kadar takvog profila iako se bave vodama - podvukao je profesor PMF-a, istakavši da tog profila stručnjaka trenutno uopšte nema u regionu.

Đug pojašnjava da se radi o ekološkom monitoringu voda za koji će biti osposobljen stručnjak kako bi radio procjene kvaliteta voda, odredio koja je kategorija voda ili da li je ona pod pritiskom. Takvi budući stručnjaci bit će upoznati s nacionalnom i evropskom legislativom te odgovarajućim pravilnicima.

- U narednih 60 dana na PMF treba da stigne u naše laboratorije oprema u vrijednosti od 106.000 KM. Prvo je nužno osposobiti ljude da rade na savremenim aparatima i metodologijama. Njihov zadatak će biti recimo da rade u agenciji koja se bavi pitanjima kvaliteta voda. To znači da trebaju biti osposobljeni do odlaska na lokalitete, kako bi znali procijeniti da li postoji prijetnja kvaliteti voda,  identifikuju je, uzmu uzorke, analiziraju ih.  Oni trebaju biti poput doktora za vode. Njihov je zadatak i propisivanje mjera ublažavanja i zaštite u cilju da se spriječi dalje narušavanje kvaliteta voda. Ne samo za piće, nego generalno - pojasnio je profesor.

Đug ističe da su vode za piće među najugroženijima, a potrebno je i dugoročno praćenje kvaliteta voda, rijeka, jezera koje su najdirektnije izložene lošim ljudskim neselektivnim uticajima, poput izgradnje manjih i većih hidrocentrala ili utvrđivanja voda.

- Vode su živi sistemi i svi takvi sistemi mogu apsorbovati pritisak do jedne mjere kao što se i čovjek može nositi s određenom bolešću određeno vrijeme. Vrijeme je da se spriječi njihovo dalje narušavanje - podvukao je.

Dodaje i da u BiH postoje veliki vodotoci koji su u dobrom stanju ali su potencijal za turizam koji će donijeti mnogo više novca nego da se na njima naprave hidrocentrale.

Prodekan za međunarodnu saradnju i osiguranje kvaliteta profesor Samir Đug smatra da, iako je situacija više nego ozbiljna, još nije kasno da se vode naše zemlje sačuvaju, i za piće i za očuvanje biološke raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta.

Međutim, on također navodi i primjer da je Sarajevo daleko najugroženiji grad po pitanju potencijala za vodosnabdijevanje. Problem je sveprisutno "obetonjavanje" grada, konstantno se gradi i tamo gdje ne bi trebalo. Tako da je prostor Sarajeva, po njegovom mišljenju, patogen.

U konačnici, na PMF-u smatraju da vode Bosne i Hercegovine jesu ugrožene ali nije kasno da se pristupi njihovim spašavanju, a čemu bi trebali da učestvuju i novoobrazovani stručnjaci za vode.

(Preporod.info)

Podijeli:

Povezane vijesti