Sud u Strazburu: BiH treća u svijetu u podnošenju tužbi

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu (ECHR) objavio je godišnji izvještaj za prošlu godinu, u kojem se navodi da je veliki broj predmeta riješen uprkos pandemiji korona virusa koja je zadesila cijeli svijet, a zbog koje su pojedine ustanove bile i zatvorene za rad.

U tek objavljenom izvještaju govori se i o Bosni i Hercegovini, iz koje je zabilježen značajan broj podnesenih tužbi, čime se naša zemlja našla na trećem mjestu, kada je riječ o broju predmeta koje je rješavao ovaj sud. Predsjednik ECHR-a Roberto Spano izjavio je da je od početka 2020. godine Sud riješio više od 37.000 zahtjeva što je tri posto manje nego godinu ranije, kada ih je bilo 38.000.

- Ono što proizlazi iz statistike jeste da je uprkos krizi pandemije virusa koja je uticala na svjetsko zdravlje, Evropski sud za ljudska prava uspio ostvariti svoje aktivnosti. Ovo je time bitnije jer je novonastala situacija mogala dovesti do ograničenja pojedinačnih sloboda. Ponosan sam što vam mogu reći da su sve službe Suda funkcionisale vrlo dobro. Naših pet odjeljenja, sastavljenih od 47 sudaca i članova Ureda registrara, radio je od marta s velikom energijom i odlučnošću. Bitno je naglasiti da se rad ni u vanrednim okolnostima uopće nije prekidao – izjavio je Spano.

Među državama koje imaju najviše podnesenih aplikacija ovoj sudskoj instanci Bosna i Hercegovina zauzima čak treće mjesto. U obzir su uzete izračunate prijave po broju stanovnika u određenoj državi. U izvještaju se navodi da se u BiH na 10.000 stanovnika podnosi 2,49 prijava. Na prvom mjestu je Crna Gora sa 3,5 podnesenih aplikacija, a na drugom Srbija sa 2,65 podnesenih tužbi na isti broj stanovnika. Kada je riječ o našoj državi, najviše tužbi podneseno je 2019. godine, čak 1.784. U prošloj godini podneseno je 870 tužbi.

Naveo je da je pred Sudom u toku 61.500 slučajeva, od kojih se 75 odnosi na nekoliko zemalja. Ostalih 37 država članica zajedno činilo je oko 7.800 neriješenih slučajeva. Države s najvećim brojem neriješenih slučajeva su Rusija (13.645), Turska (11.750), Ukrajina (10.408), Rumunija (7.561) i Italija (3.469), zatim Azerbejdžan (2.040), Srbija (1.755), Armenija (1.407), Poljska (1.156) i Republike Moldavije (1.054).

Istaknuo je i da je 41.700 zahtjeva dodijeljeno pravosudnoj formaciji što je u poređenju sa 2019. godinom kada je bilo 44.500 smanjenje od šest posto.

- Od 39.190 zahtjeva odlučenih u 2020. godini, 1.901 ili 4,85 posto presuđeno je presudom, a 37.289 odnosno 95,15 posto proglašeno je neprihvatljivim ili je brisano. Članci konvencije koji su uzrokovali najviše kršenja bili su oni koji se tiču prava na pravično suđenje (287), prava na slobodu i sigurnost (208), zabrane mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja (194), zaštite imovine (122), prava na život i prava na učinkovit pravni lijek (85); ostali su članci činili 286 prekršaja – stoji u izvještaju.

ECHR je 2020. godine donio 871 presudu, od toga je u 762 utvrđeno barem jedno kršenje konvencije, a 84 bilo ih je bez kršenja. Države s najvećim brojem presuda kojima je utvrđeno barem jedno kršenje u prošloj godini su Rusija sa 173, Turska 85, Ukrajina 82, Rumunija 64, Azerbejdžan 37 i Bugarska 35.

U izvještaju je navedeno, da je ECHR donio čak 23.406 presuda između 1959. i 2020 godine.

Od toga je u 19.739presuda ili84,3 posto utvrđeno barem jedno kršenje konvencije, a u 1.893 ili 8,01 posto nije bilo kršenja.

- Pitanja koja su dovela do najviše kršenja između 1959. i 2020. bila su tajanje postupka u 5.950 slučajeva, pravo na pravično suđenje u 5.276 predmeta, pravo na slobodu i sigurnost u 4.190 slučajeva, zaštita imovine u 3.592 predmeta te pravo na učinkovit pravni lijek u 2.719 slučajeva – navodi se još u izvještaju.

(a.n./Preporod.info)