Sporišević: Vakcina će pomoći u normalizaciji života i prestanku pandemije

Vakcine protiv koronavirusa u Bosnu i Hercegovinu stići će do 10. februara, no, umjesto očekivanih 1.235.000 vakcina, u prvom kontigentu naša zemlja će dobiti 5.000 doza Pfizer vakcina. Za skladištenje ove vakcine potrebna je temperatura od -80 stepeni.  

Ukoliko u BiH stigne 5.000 vakcina, a naredna isporuka bude tek za nekoliko sedmica, ova doza će se morati prepoloviti, odnosno, vakcinu će moći primiti samo 2.500 ljudi. Nakon što prime vakcinu, u razmaku od 21 dan potrebno je se revakcinisati.

BiH se putem GAVI/Covax programa predbilježila za 1.235.000 doza vakcina, što je dovoljno za 20 posto stanovništva. Struka upozorava da proces imunizacije neće biti uspješan ukoliko se bude radilo pomalo ili ne bude dovoljno doza za revakcinaciju.  

Jedino što bh.građanima ide na ruku jeste to da imamo mali broj zaraženih, te da je, na sreću, smanjena i smrtnost. Lutvo Sporišević, specijalista pedijatar, pojasnio je šta sve građani trebaju znati o vakcini protiv korone.  

- Vakcinacija protiv COVID-19 je siguran i efikasan medicinski postupak sprječavanja infekcije sa novim korona virusom i oboljevanja od korone pojedinca i populacije. Veoma je bitna prevencija od infekcije novim korona virusom i oboljevanja od ove bolesti zdravstvenih profesionalaca, osoba starije životne dobi i osoba sa komorbiditetima. Naime, do sada niti  jedan lijek se nije pokazao dovoljno efikasan u liječenju bolesti korone. Primjena COVID-19 vakcinacija osim zaštite pojedinca i populacije od oboljevanja smanjit će učestalost težih formi bolesti COVID-19, mogućih smrtnih ishoda, a očekujemo smanjenje mogućih kratkoročnih i dugoročnih posljedica uzrokovanih sa SARS-CoV-2. Kao i kod ostalih vakcinopreventabilnih bolesti dokazaće se da će COVID-19 vakcinacija, uz dosadašnje antiepidemijske mjere, predstavljati važan alat koji će pomoći u normalizaciji života i prestanku pandemije - kaže Sporišević.

Osvrnuo se i na dileme kod bh. javnosti da li je ova vakcina "brzo" razvijena, kao i je li efikasna i sigurna. 

- Prilikom proizvodnje COVID-19 vakcine korištena je od ranije, duži niz godina, poznata tehnologija u proizvodnji lijekova i vakcina. Na primjer, sadašnje vakcine protiv gripe proizvode se za šest mjeseci. Globalna povezanost i saradnja naučnika širom svijeta dovela je do intenzivnih istraživanja koja su rezultirala otkrićem mnogobrojnih kandidata za COVID-19 vakcinu. Kao i za ostale vakcine i lijekove, i ova za koronu morala je proći rigorozna istraživanja u laboratoriji, na životinjama i ljudima, kako bi se utvrdila djelotvornost i efikasnost - poručio je on. 

Navodi i da se ne može odmah vakcinacijom postići zaštita od korone. 

- Kao i kod drugih vakcina, efikasnost mRNA COVID-19 vakcine je 95 posto. Osim same vakcine, i određene specifičnosti pojedinca igraju ulogu u odbrani ljudskog organizma od uzročnika zarazne bolesti. Zaštita protiv bolesti počinje nakon prve doze, ali značajno stvaranje antitijela i aktivacija specifičnih T-stanica, uobičajeno je od sedmicu iili dvije do nekoliko sedmica nakon primljene druge doze,  i tada omogućava potpuniju zaštitu protiv bolesti - kaže Sporišević.

Ističe i da vakcina koja sadrži mRNK neće promijeniti genetiku čovjeka. Dodaje i da su nedovoljno poznata saznanja  o sigurnosnom profilu COVID-19 vakcine trudnica i dojilja.

- Nadležni liječnik kod davanja odluke za primjenu vakcine u trudnice će imati u vidu potencijalnu korist primjene ili eventualni rizik koji može imati primjena, uvažavajući da li postoje kontraindikacije za vakcinaciju. Smatra se da primjena vakcine protiv COVID-19 nije rizična u dojenčadi koja se hrane majčinim mlijekom. Ako je dojilja dio ciljane skupine (npr. zdravstveni profesionalac) kojoj je preporučeno davanje COVID-19 vakcine, potrebno je razmotriti vakcinaciju - kaže ovaj ljekar. 

Navodi da će naknadna istraživanja utvrditi efikasnost i sigurnosni profil, odnosno eventualnu primjenu COVID-19 vakcine u dječijoj dobi. Proizvedene vakcine, za sada je poznato po uputama, ne daju se djeci ispod 16 godina. 

Osvrnuo se i na to da li osobe koje su prebolovale koronu ili imaju akutnu SARS-CoV-2 infekciju  trebaju biti vakcinisane.  

- Obzirom na hipotetičke slučajeve reinfekcije, da nivo zaštite traje oko 90 dana, sadašnja saznanja ukazuju da osobe koje su prebolovale koronu trebaju odgoditi primanje COVID-19 vakcine unutar 90 dana od navedenoga, a davanje vakcine će osnažiti njihov imunološki odbrambeni odgovor. Navedeno se odnosi i na osobe koje imaju akutnu SARS-COV-2 infekciju. Osobama alergičnim na penicilin i druge lijekove, polen, prašinu, hranu i druge alergene može se dati mRNK vakcina. Nema medicinski opravdanih kontraindikacija da osobe koje u anamnezi imaju podatak alergije na penicilin, polen, prašinu, hranu i lijekove ne prime COVID-19 vakcinu - kaže Sporišević.

Ukazuje da su osobe sa hroničnim oboljenjima (ekstremna pretilost, dijabetes melitus, kardiovaskularne bolesti, bolesti jetre, bubrežne bolesti ...) rizična kategorija za oboljevanje od teških formi bolesti COVID-19 sa potencijalnim smrtonosnim ishodom, te da oni spadaju u prioritetnu skupinu pacijenata za vakcinaciju. 

- Nadležni liječnik će uvidom u medicinsku dokumentaciju i pregled pacijenta na najbolji mogući način evaluirati  benefite i moguće rizike COVID-19 vakcinacije u ovih pacijenta - istaknuo je Sporišević. 

Ne spori da su moguće nus-pojave, ali one nisu česte.  

- Kao i kod ostalih vakcina, nakon vakcinacije protiv bolesti COVID-19 mogu se javiti blage ili umjerene, uobičajene reakcije koje su povezane sa imunološkim odgovorom na datu vakcinu. Obično se tokom prva tri dana vakcinacije mogu javiti lokalne ili opće reakcije, koje traju dan do dva i uglavnom spontano nestanu. Lokalne reakcije su bol, otok i crvenilo na mjestu date vakcine. Opće reakcije su povišena tjelesna temperatura, umor, tresavica, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima. Obično se javljaju nakon davanja druge doze  Ako se nuspojave jave nakon tri dana od date vakcine ili traju više od dva, potrebno je evaluirati kliničko stanje pacijenta. Usljed mogućih nuspojava nakon davanja COVID-19 vakcine svaku osobu treba opservirati 15 minuta, a osobe koje navode anafilaksiju treba opservirati 30 minuta - naveo je Sporišević.  

Za kraj je dao preporuke za vakcinisane osobe.

- Nije u potpunosti poznato koliko dugo traje zaštita nakon COVID-19 vakcinacije. Nije poznato da li vakcinisana osoba može i koji period prenositi novi koronavirus. Aktuelne smjernice uključuju da osoba koje su primile jednu ili dvije doze COVID-19 vakcine treba i dalje prakticirati uobičajene antiepidemijske mjere, što će uz vakcinaciju najbolje zaštiti pojedinca i populaciju dok se ne postigne primjeran kolektivni imunitet, što uključuje nošenje zaštitne maske, održavanje fizičke distance od dugih osoba do dva metra, često i temeljito pranje ruku, izbjegavanje masovnih okupljanja, poštivanje respiratorne higijene i provjetravanje prostorija - dodao je Sporišević.

(A.N./Preporod.info)