Ćamil Duraković: Srebrenica nije samo politička borba, to je naša moralna bitka za dostojanstvo

Bivši načelnik opštine Srebrenice i predstavnik Inicijative “Moja adresa: Srebrenica“ Ćamil Duraković poručio je da borba onih okupljenih oko Inicijative neće prestati sve dok Centralna izborna komisija (CIK) ne raspiše nove izbore u Srebrenici, te prečisti birački spisak i uskladi ga sa legitimnim biračima kako bi izbori bili pošteni.

Duraković je za agenciju Anadolija govorio o novembarski lokalnim izborima, Inicijativi “Moja adresa: Srebrenica“, kao i o njegovoj nedavno objavljenoj knjizi “Srebrenica: Zaboravljeno obećanje“.

Podsjetivši kako je Inicijativa u proteklom periodu CIK-u BiH i drugim državnim organima dostavila žalbe i pritužbe na izborni proces u Srebrenici, Duraković je kazao da je javnosti poznato da je bilo određenih privođenja i da CIK BiH provodi detaljnu istragu na osnovu koje očito postoje valjani razlozi da se ta institucija o izborima u Srebrenici treba očitovati naknadnom odlukom, baš kao i u slučaju Doboja.

- To znači da je sada na potezu CIK BiH koji bi u narednim danima trebao saopćiti odluku. Evo, čekali smo da se priča oko izbora u Mostaru završi i potvrđeni su tamošnji rezultati. Sada očekujemo da se donesu odluke i za Srebrenicu i Doboj. Mislim da bi to trebalo biti u narednim danima. Na osnovu te odluke ćemo i u Inicijativi Moja adresa: Srebrenica razmotriti dalje aktivnosti i to ovisno u kom će to smjeru ići, da li će odluka biti pozitivna u odnosu na naše pritužbe ili će biti negativna. Ono što sigurno znam je da mi nećemo stati na putu naše borbe za Srebrenicu jer ona nama nije samo neka politička borba u smislu dobijanja određenih političkih funkcija, nego je ona mnogo više od toga. To je jedna moralna bitka nas da sačuvamo dostojanstvo, kako grada, tako i onih koji tamo žive - kazao je Duraković.

On je istakao da postoje različiti pravni mehanizmi za nastavak borbe za poštene izbore u Srebrenici, uključujući i aktivnosti prema Apelacionom odjelu Suda BiH koje treba dati svoj krajnji sud na odluku CIK-a BiH.

Duraković ističe kako želi vjerovati institucijama i ističe važnim što se CIK BiH prvi put uključio u istragu i ozbiljno pristupio izborima u Srebrenici jer, kako je kazao, to ranije nije bio slučaj, bez obzira što su postojale pritužbe na slične propuste.

- S tim u vezi, očekujem u najmanju ruku se izbori ponište i ponovo raspišu iz razloga što u biračkom spisku za Srebrenicu postoji dosta onih koji nemaju valjane bosanskohercegovačke dokumente. Mi drugo ništa i ne očekujemo  - kazao je Duraković.

Valjanim i jakim argumentom Duraković smatra izjave građana koje ukazuju da su glasački materijali za glasanje putem pošte značajno kasno stizali i da je veliki broj birača tako uskraćeno izborno pravo. Dodao je da to predstavlja krivično djelo i da će za to neko morati odgovarati.

- Dakle, to su sve argumenti koje ćemo mi koristiti do kraja, dok ne postignemo ono što se očekuje, a to je da CIK BiH raspiše ponovne izbore, prečisti birački spisak, uskladi ga sa legitimnim biračima i onda da imamo fer izbore. To je jedino što mi prihvatamo, sve drugo će biti veliki problem, ne samo za Srebrenicu, nego i šire - poručio je Duraković.

Duraković je zadovoljan radom i rezultatima koje ostvaruje Inicijativa “Moja adresa: Srebrenica“, koja je nasljednica prethodnih platformi “Glasat ću za Srebrenicu“, Koalicija “1. Mart“ i “Pokret odgovora“ koje su djelovale od 2012. godine s ciljem ujedinjenja svih probosanskih stranaka na prostoru Srebrenice, ali i cijelog entiteta Republika Srpska.

Ističući kako su te platforme pokazale da se može ostvariti dobar izborni rezultat u Srebrenici i RS-u, Durakoviće je kazao da u trenutnom društvenom i političkom ambijentu u entitetu RS Bošnjaci i probosanski blok ne mogu ostvariti valjan rezultata bez zajedničkog nastupa.

Međustranačka previranja su bili glavni razlozi gašenja tih platformi, a Duraković je kazao kako su pred posljednje izbore svi uvidjeli da bez ujedinjenja ne postoji objektivna šansa za izborni uspjeh u Srebrenici.

- Sve se radi o istim akterima unutar toga i stvorili smo Inicijativu Moja adresa: Srebrenica koja je imala efikasan rad i dala je dobre rezultate. Ali nije to bilo dovoljno jer ako govorite o Bošnjacima u dijaspori i u Federaciji BiH koji su porijeklom iz Srebrenice, tu je negdje blizu 30.000 ljudi. Ako smo uspjeli registrovati samo 1.500 u dijaspori, onda to govori o neophodnom dodatnom naporu i dodatnoj podršci svih relevantnih probosanskih institucija, počev i od Islamske zajednice koja je jako organizirana u smislu džemata po dijaspori, pa do svih naših političkih partija koje trebaju dati vjetar u leđa ovoj Inicijativi u narednom periodu i za sve izbore koji su pred nama - poručio je Duraković.

Naglasivši da će Inicijativa nastaviti postojati i djelovati i nakon lokalnih izbora, Duraković je kazao da je Srebrenica svojevrsni sinonim i okosnica povratka u entitetu Republika Srpska.

- Mislim da nakon ovih izbora trebamo sjesti svi uključujući političke partije i druge relevantne organizacije, pa i akademsku zajednicu i napraviti jedan zajednički dokument kada je pitanju političko i svako drugo djelovanje na prostoru entiteta Republika Srpska, kako bi Bošnjaci na demokratski način ostvarili prava kroz legitimno zastupanje naroda unutar institucija tog entiteta, kao što je Narodna skupština RS-a. Na ovaj način smo desetkovani ili fragmentirani do te mjere da mi nakon prošlih opštih izbora nismo ostvarili ni minimum koji nam je ustavom zagarantovan iz razloga što smo bili podijeljeni. Ovo mora biti prekretnica i ne postoji drugi način. Mi imamo pravo na to. Dakle, mi u jednom demokratskom ambijentu kroz demokratsku borbu za slobodu želimo ostvariti svoja prava - poručio je Duraković.

Ukazujući na primjer sankcionisanja učenice koja u Doboju nije došla u školu na Dan državnosti BiH, Duraković je kazao da su prava ljudi u RS-u ugrožena i da se građanima drugog reda tretiraju svi koji nisu Srbi.

- Taj entitet je trenutno po strukturi vlasti ekskluzivitet jednog naroda i naša najelementarnija prava poput jezika se ukidaju, gdje je zapošljavanje u javnim institucijama svedeno na statističku grešku. Moramo se osvijestiti i prije svega napraviti jedan strateški dokument. Mi imamo biološki masu, preko 100.000 Bošnjaka živi na prostoru entiteta Republika Srpska, tako je po popisu, nemojmo to marginalizirati i nemojmo pustiti da se taj narod fragmentira - kazao je Duraković.

On je kazao da političke stranke u tome mogu dosta pomoći ako zajednički nastupe te je dodao da svakako podržava da te iste stranke na području izvan Srebrenice i entiteta RS imaju različite političke vizije, mimoilaženja i određene debate.

- Sve mi to podržavamo, međutim, ko nas bude fragmentirao na prostoru entiteta Republika Srpska, biće direktno odgovoran za naš status koji trenutno imamo tamo - poručio je Duraković.

Duraković je nedavno objavio knjigu “Srebrenica: Zaboravljeno obećanje“ za koju kaže da je pisani trag koji želi ostaviti o rezultatima njegovog rada i povratka u BiH i Srebrenicu.

Ističući kako knjiga jeste njegov narativ sa faktografijom, Duraković je kazao da su činjenice koje su stavljene tu, baš kao što je u uvodnom dijelu knjige rekao, da se njih ne stide njegovi unuci i budući naraštaji.

- Kažu da su djela ono po čemu se razlikuju ljudi, a zapisane riječi su ono po čemu nas razlikuje vrijeme. Samo sam htio obilježiti taj moj jedan period konstantne borbe i priče koju sam eksploatisao zadnjih 15 godina. Sve se svodilo na prava Bošnjaka povratnika nakon genocida - kazao je Duraković.

Njegova knjiga “Srebrenica: Zaboravljeno obećanje“ ima šest poglavlja, a u prvom govori o tom autobiografskom životu dječaka u predratnoj, ratnoj i poratnoj Srebrenici.

- Sam naslov knjige, Srebrenica: Zaboravljeno obećanje, govori o tome da smo mi poprilično zaboravljeni u svim tim periodima, kako predratnom, tako i u ratnom periodu kada je čitava međunarodna zajednica svojom rezolucijom proglasila Srebrenicu zaštićenom zonom, a onda je tamo počinjen genocid. Onda smo zaboravljeni i u postratnom periodu kada nam je obećano da se vratimo na svoja ognjišta, gdje ćemo imati život dostojan čovjeka. Mi još uvijen nismo na nivou ljudi koji imaju takav život - kazao je Duraković.

Recenzenti Durakovićeve knjige su akademik Esad Duraković, Hariz Halilović, koji je univerzitetski profesor u Melbourneu, a porijeklom je iz Srebrenice te kulturolog, pravnik i publicist Srđan Sušnica.

- Htio sam na neki način da otrgnem od zaborava sve ono što sam rekao nekad ili imao reći. Nije kompletna knjiga posvećena autobiografiji u smislu šta sam lično ja preživljavao čitav rat, već je to samo u uvodnom prvom dijelu. Sve drugo se odnosi na različite tematike. Ovo je dokument i tako sam htio da ostane dokument budućim generacijama da na jednom mjestu mogu pročitati šta je jedan čovjek imao kazati u jednom vremenu u kom sam ja bitisao i imao neku svoju misiju - kazao je Duraković.

Naglasivši da je zadovoljan i ponosan što svoju knjigu vidi kao svojevrsni dokument i priliku da ljudi mogu naučiti nešto o Srebrenici i generalno o BiH, Duraković je izrazio nadu da će njegova knjiga doprinijeti i bosanskohercegovačkoj historiografiji, a posebno kulturi pamćenja i sjećanja.

Profesor Haris Pašović je bio prva osoba koja je Durakovića podstakla na pisanje, a kao autor Duraković kaže kako je riječ o knjizi od nešto više od 200 stranica koja ne zalazi u detalje koliko je to mogao biti slučaj, a posebno u autobiografskom dijelu.

- Pokušao sam tu patetiku da sklonim ustranu i da preuzmem odgovornost kao osoba koja je u datom momentu bila i načelnik opštine koji je pokušao stvari gurati naprijed da u tom gadu nakon svega napravimo neki prosperitet i život. Nisam nikoga štedio, da budem iskren, pokušao sam biti principijelan, iznosio sam argumente i ono kroz šta sam ja kao načelnik opštine prolazio, saradnje koje sam ostvariovao i sve ono se sada može naći na jednom mjestu, a možda javnost nije znala o meni, niti o mom poslu - poručio je Duraković.

(Preporod.info)