Brdar: Rok za procesuiranje ratnih zločina do 2023. godine je prekratak

- Naš cilj je da, u okviru naših mogućnosti, pružimo pravnu i svaku drugu pomoć preživjelim žrtvama iz Goražda. Mi tragamo za istinom i pravdom, nikad nećemo odustati od toga. Nezamisliva su zlodjela činjena tokom tih 1336 dana u opkoljenom, porušenom i mračnom Goraždu – kazao je Kasim Brdar, predsjednik fondacije „Istina za Goražde“ tokom svog gostovanja u emisiji „O tome se priča" u programu Radija BIR.

Naime, nepravda se ogleda u tome što su do sada potvrđene samo dvije optužnice za zločine nad stanovnoštvom Goražda, u takozvanoj zaštićenoj zoni UN-a. Ljudi koji su protjerani iz susjednih, etnički očišćenih općina u Goraždu su žrtve terora, varvarstva, svakodnevnih pogibija, teškog ranjavanja civilnog stanovništva, uništavanja zdravstvenih i obrazovnih ustanova, kulturnih i vjerskih objekata, uskraćivanja vode i hrane, sanitetskog materijala i svega drugog neophodnog za preživljavanje.

Za zločine nad Bošnjacima tužilaštvima su dostupne direktive, zapovijesti, naređenja i izvještaji Vojske RS-a iz kojih se jednostavno mogu identifikovati planeri i izvršioci najtežih ratnih zločina od aprila 1992. do decembra 1995. godine.

Fondacija „Istina za Goražde“ izvjesna je reakcija na ovaj vid nepravde prema žrtvama i simbol je ustrajnosti u borbi za istinu i pravičnost. U razgovoru za Radio BIR, njen predsjednik se osvrnuo se na dokument „Realizacija Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina na području regije Goražde“ u kojoj su, na osnovu relevantnih podataka, navedeni zločini koji trebaju biti procesuirani.

- Namjera je da se prikažu neki zločini činjeni u tom periodu; slovom i brojem. Riječ je o masovnim ubijanjima i grobnicama, te masovnim silovanjima. Kad smo radili dokument u kojem smo to navodili, podršku su dali organi vlasti, kako lokalnih zajednica, tako i Vlade kantona – kazao je.

Unatoč njihovoj posvećenosti, ali i pomenutoj podršci, izostale su adekvatne reakcije nadležnih organa, tako da njihov aktivizam još uvijek traje

- Održavali smo tematske sjednice, donosili odgovarajuće zaključke, zauzimali stavove, upućivali prema nadležnim sudskim organima na svim nivoima u ovoj državi. Međutim, nije bilo adekvatne reakcije u to vrijeme - rekao je Brdar.

Osvrnuvši se na pomenuti dokument, kazao je kako je njegov sadržaj isključivo provjerljiva istina, te da se nisu bavili pretpostavkama, niti nagađanjima, nego isključivo istinom.

- Tokom izrade dokumenta, 2019. godine, na njemu smo radili šest mjeseci i tu su sadržane isključivo činjenice i istina; pokazatelji institucija, poput presuda Suda u Hagu ljudima koji su činili zlodjela na prostoru Goražda. Navodili smo broj predmeta, ime i prezime osuđenog i koristili smo podatke iz Instituta za nestale Bosne i Hercegovine – pojasnio je Brdar.

Nefunkcionalnost pravosudnih institucija je, kako pojašnjava, vidljiva na slučajevima kojima se bavila fondacija „Istina za Goražde“

- U dva navrata smo slali ovaj dokument na više od 20 adresa; od Kantonalnog tužilaštva i Suda u Goraždu do Suda BiH i Državnog tužilaštva BiH. Na osnovu odgovora koje smo dobili, a dobili smo ih oko 50 posto, mogu kazati da su građani u pravu kada tvrde da pravosudne institucije ne funkcionišu – kazao je Brdar pozivajući se na vlastito iskustvo.

Tokom razgovora se osvrnuo na odnos susjednih država spram ratnih zločina i zločinaca u BiH, podsjećajući na sveprisutnu težnju da se agresija imenuje kao građanski rat.

- Vidimo da su ugovori između Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja nestabilni. Primjer je Zaključak Vlade Hrvatske spram rada Suda u Hagu, da ne treba isporučivati nikakvu dokumentaciju o osumnjičenima za ratne zločine ljudi iz reda hrvatske nacionalnosti. Isto tako, slovom i brojem smo naveli 45 ljudi, počinioca teških zlodjela koji su van zemlje – poručio je, uz izraze nezadovoljstva zbog toga što se, nasuprot pomenutih počinioca, branioci Goražda procesuiraju za navodne ratne zločine bez dokaza.

Osvrnuo se i na Revidiranu Strategiju za procesuiranje ratnih zločina ukazujući na njene nedostatke.

. Revidirana Strategija je u početku opstruirana sa sve tri strane. Trebala je biti usvojena 2018. godine, ali se usvajanje dogodilo tek 24. septembra ove godine. Ono što sam između redova pročitao, a što nije u redu, je to što se presude spuštaju na lokalne nivoe. Druga stvar je odluka se sve u vezi ovih procesa treba završitu do 2023, premda ratni zločin ne zastarijeva. Kratak je to period, obzirom da je četvrt stoljeća propušteno – osvrnuo se Brdar.

Govoreći o planovima za narednu godinu, posebno se osvrnuo na neophodnu pomoć onima koji su preživjeli ove zločine, a danas se pozivaju na sudove i na rezličit način zastrašuju i ucjenjuju.

- Razmišljamo da u narednom periodu angažujemo stručnjake i advokate koji bi pružili pravnu zaštitu ljudima koji se pozivaju kao svjedoci na sudove, te se pri tome zastrašuju. Trebamo napraviti tim koji će u zakonskom okviru pomoći ljudima ukoliko se ovakve prakse nastave – kazao je.

Tokom razgovora Brdar je, uz pomen konkretnog primjera, praktično pojasnio problematiku sa kojom se susreću.

- Odgovor kojeg sam dobio od državne tužiteljice, gospođe Tadić da se radi na ovim slučajevima, a da jedna presuda već postoji. Riječ je o Draganu Šekariću, ali njegova presuda se odnosi na zločine koji su počinjeni na drugim mjestima, Višegradu i okolnim općinama, a ne na području Goražda – poručio je.

Naš cilj je istina i to je ideja od koje ne odustajemo i to prenosimo na mlađe generacije – zaključio je Brdar.

(Preporod.info)