Alumnisti Prve bošnjačke gimnazije i projekat #Bosnae2050: Održana prva sesija "Kakvo obrazovanje trebamo?"

Udruženje "Alumni Prve bošnjačke gimnazije" sinoć je organiziralo online sesiju pod nazivom “Kakvo obrazovanje trebamo?", prvu u nizu tokom kojih će se razgovarati o temama bitnim za promišljanje budućnosti Bosne i Hercegovine.

Alumnisti Prve bošnjačke gimnazije svoju ljubav prema domovini Bosni i Hercegovini žele iskazati kroz realizaciju niza panel-diskusija na kojima će okupiti i ugostiti uspješne alumniste, ali i druge vodeće domaće i svjetske eksperte iz različitih oblasti.

Cijeli projekat nosi naziv #Bosnae2050 u okviru kojeg su u budućnosti planirani ciklusi predavanja alumnista/ica koji su ostvarili izvanredne i zapažene rezultate, kako u toku svog akademskog obrazovanja i napredovanja, tako i u profesionalnom životu u zajednici i šire.

Također, projekat #Bosnae2050 nastojat će dati odgovore na pitanja šta je dobro, a šta loše urađeno u proteklih 25 godina u BiH i šta se treba raditi kako bi u narednim godinama sveukupna situacija u BiH bila bolja, prenosi AA.

U okviru teme učesnici će se baviti četirima ključnim tezama: 1. Uloga obrazovanja u zadržavanju mladih u BiH; 2. Inovativni potencijal bosanskohercegovačkog obrazovanja; 3. Naučni napredak pojedinaca u našem društvu – kako njime motivirati zajednicu?; 4. U kojem pravcu trebamo mijenjati obrazovanje nabolje?.

Panelisti prve online sesija bili su prof. dr. Amila Pilav-Velić (Ekonomski fakultet, UNSA), prof. dr. Almasa Odžak (Prirodno-matematički fakultet, UNSA), prof. dipl. iur. Naida Hota-Muminović (Prva bošnjačka gimnazija), prof. dr. Mirza Emirhafizović (Fakultet političkih nauka, UNSA), doc. dr. Adnan Mehonić (Faculty of Engineering Sciences, University College London) i Amina Isanović Hadžiomerović, MA (Filozofski fakultet, UNSA).

Amina Isanović Hadžiomerović, kazala je kako je kako je namjera bila početi razgovor s promišljanjem primarne uloge obrazovanja danas i razgovarati o tome šta to današnje obrazovanje treba ponuditi mladima.

Almasa Odžak, jedna od panelistica, kazala je kako bi u fokusu trebalo biti sticanje znanja, a ne sticanja samo diploma.

Navela je i kako je reproduktivno znanje na dnu ljestvice znanja i značaj takvog znanja znatno opada s modernim tehnologijama i činjenicom da se za kratko vrijeme može pristupiti informacijama.

Dodaje kako je funkcionalno znanje primjenjivo u različitim okolnostima i treba u današnjem periodu kada se sve brzo mijenja.

Ukazala je kako je nužno znati kako stečeno znanje primijeniti, te istakla i da je obrazovanje neodvojivo od odgoja.

- Moramo biti svjesni da sticanje znanja je samo po sebi, bez brige o tome kako će ono biti primjenjivo može biti vrlo opasno. Iz tog razloga smatram da je jako važno težiti sticanju znanja na pravi način i korištenju tog znanja isključivo u svrhu dobra. Funkcionalno znanje usmjereno na pravi način u svrhu dobra - rekla je Odžak.

Direktorica Prve bošnjačke gimnazije Naida Hota Muminović naglasila je da "škole kao mjesta učenja, mjesta susreta i ideja, moraju postati konkurentne i primamljive, a to mogu jedino ako se mi fokusiramo na sami proces".

Dodala je kako težište poboljšanja mora ići ka osnovnom obrazovanju jer se tamo stiču  elementarne spoznaje i elementarni aparat za dalje učenje i korištenje znanja u funkcionalnom smislu.

Mirza Emirhafizović rekao je kako formalno obrazovanje uz kulturu predstavlja najosjetljiviji sektor društva i mnogi se problemi koji opterećavaju bh. društvo ”prelamaju” preko obrazovanja u institucionalnom smislu.

- Mnogo toga moglo bi se pripisati pojavama karakterističkim za tranzicijska, ali i postkonfliktna i podijeljena društva kakvo je bh. Podijeljena nadležnost u oblasti obrazovanja po entitetima, U Federaciji BIH nadalje decentralizirana po kantonima, već naslućuje rascjepkanost odnosno paralelno koegzistiranje više obrazovnih programa i sistema unutar BiH. Fenomen 'dvije škole pod jednim krovom' samo je dio naše iščašene stvarnosti - rekao je Emirhafizović.

Dodao je kako su mnoge mlade osobe obeshrabrene su činjenicom da su političke stranke preuzele faktički ulogu posrednika u zapošljavanju kod najpoželjnijeg poslodavca u BiH (javni sektor) stoga nije dobra poruka da članstvo u političkoj stranci povećava mogućnost za socijalnu promociju, posebno ukoliko je nezasluženo.

- Kao zajednica nismo postigli konsenzus ili dogovor o tome čemu težimo - društvu znanja ili antiznanja - rekao je Emirhafizović.

(Preporod.info)