Međunarodni dan volontera: Pomaganjem drugima pomažemo sebi
Generalna skupština Ujedinjenih naroda je 1985. godine 05. decembar proglasila Međunarodnim danom volontera. Cilj je rad volontera učiniti vidljivim na svim nivoima.
Volontiranje je aktivnost, stoji u Zakonu o volontiranju FBiH, kojom se doprinosi poboljšanju kvalitete života, aktivnom uključivanju građana u društvene procese i razvitku humanijeg i jednakopravnijeg demokracijskog društva, a definiše ga i kao dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se bez naknade obavljaju usluge ili aktivnosti za opće dobro.
Melisa Žigonja-Peljto volontira još od studentskih dana, a već deset godina volontira u nevladinim organizacijama „Svitanje“ i „Akos“.
- Od studentskih dana kad sam volontirala na fakultetu u Centru za Menadžmet informacionih tehnologija na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, zatim studentskog udruženja putem kojeg smo organizovali putovanja, velike studentske iftare i sedmične odgojne sastanke, do udruženja Svitanje i Akos gdje sam prisutna već desetak godina, uvijek sam težila volontiranju na projektima i u poslovima koji imaju za cilj oplemenjivanje i usavršavanje ljudskih vještina. Vodim se motom da je bolje naučiti čovjeka da peca nego mu dati ribu u ruku, tako da su i moji odabiri usmjereni tome. Samo je nezavisan čovjek sposoban i istinski kompetentan da radi timski i unapređuje okolnosti u kojima djeluje – kaže za Preporod.info Žigonja-Peljto.
Volontiranje kao prilika
Kaže da je na volontiranje motiviše osjećaj privilegovanosti, jer sigurno ima onih koji imaju ili znaju mnogo više od nje, ali sve dok ima onih koji imaju i znaju manje onda s njima dijeli.
- Važno mi je da se osjećam korisnom u svom profesionalnom angažmanu, ali i kad radim pro bono. Svrha je ono što me motiviše i čini disciplinovanom. Ukoliko sam dio poduhvata koji imaju opću društvenu korist onda se vrlo rado odazivam. Volontiranje nije profesija. Volontiranje može značiti da sedmično izdvojimo samo par sati vremena za pisanje članka iz svoje struke za web portal s kojim dijelimo vrijednosti. Može značiti i da pročitamo knjigu naglas, snimimo se pa je stavimo na Youtube ili drugu platformu da je mogu čuti oni što ne mogu da čitaju, može također značiti da pomognemo humanitarne organizacije u akcijama pa fizički nešto da odradimo, ali i da održimo edukacije za mlade. Volontiranje je prilika da udijelimo višak u nematerijalnom smislu – naglašava ona.
Ističe da se kreće u društvu koje je itekako aktivno i poduzetno te iako nema uvida u volonterizam u svim dijelovima BiH primijećuje da tamo gdje ima puno rada ima i napretka.
- Često zaboravimo da mala vrata vode u velike sobe, tako da svi koji se žale na nedostatak poslovnih prilika trebaju probati raditi za nekoga besplatno, raditi uz nekog. Jer to je sve, samo ne besplatno. Tako se dobije mentoring, tako učite od nekog ko je morao napraviti puno grešaka da bi dospio tu gdje jeste i to iskustvo je ono što „naplatite“- kaže Žigonja-Peljto.
U kontekstu države, ističe, bilo bi dobro da obrazovni sistem više insistira na otvaranju prilika za volonterski rad, ne samo u udruženjima nego i u privatnim i državnim kompanijama kako bi mladi ljudi iskustveno mogli da osjete neko radno mjesto. Neki od njih će tako vidjeti jesu li ili nisu za tog posla, pa bismo tako smanjili broj ljudi koji su nesretni, samim tim i demotivisani i neproduktivni, na radnim mjestima za koja se opredijele školujući se prema preporukama roditelja, rodbine i prijatelja.
Volontiranjem do promjene
Senad Džihanović predsjednik je Udruženja „Prosvjetitelj-Muallim“ iz Švicarske. Ovo udruženje koje okuplja Bošnjake u Švicarskoj do sada je na mnoge načine pomoglo građanima BiH, a radi isključivo na volonterskoj osnovi. Ističe da motivacija za volontiranjem dolazi od želje da izgradnjom naše države.
- Taj naš put jeste trnovit i mnogi koji radimo volonterski izloženi smo pritiscima sa raznih strana, ali hvala Allahu istrajavamo i trudimo se biti još bolji i unaprijediti standarde. Trudimo se da usadimo našoj djeci ljubav prema domovini i obavezu pomaganja. Glavni naš zadatak jeste da pomognemo onima koji mogu i hoće da rade. Odatle je i potekla ideja zapošljavanja u našoj domovini u koju smo za pet godina uložili oko 250.000 KM. To nam je glavni projekat. Projekat funkcioniše na način da onome ko želi pokrenuti svoj biznis pozajmimo od 5.000 do 30.000 KM, a on taj novac vrati za pet-šest godina bez ikakvih naknada, koliko pozajmi toliko vrati. Težimo tome da ljudi mogu od svog rada školovati svoju djecu i obezbjediti svome domaćinstvu što je potrebno. Do danas imamo nekih 40 korisnika ovog projekta i to nam daje veliki motiv da su pozitivne promjene u domovini moguće – govori Džihanović.
On ističe da žele, prije svega, pomoći održivim i društveno korisnim projektima. Želimo, govori, da od marke za deset godina budu najmanje dvije, od miliona da budu dva, a da su ljudi zaposleni i samoodrživi. Moramo pomagati našeg čovjeka dok ne uspije i on mora znati da nije sam i da je svima nama stalo da imamo društvo jednakih vrijednosti.
Volonteri u Švicarskoj, upoređuje Džihanović, uglavnom imaju određenu naknadu ili beneficije zato što su društveno korisni.
- Međutim, kod nas je to i dalje besplatno, trošenje svojih sredstava, uplaćivanju troškova koji proističu iz našeg angažmana. To je veliko iznenađenje za Švicarce kad vide da mi ne uzimamo ništa, nego samo dajemo. Oni imaju minimalno pokrivene troškove, a mi nemamo. Ali mi imamo našu vjeru da ćemo to, ako Bog da naći na budućem svijetu – govori Džihanović.
Ovo udruženje je do sada u BiH doniralo skoro 800 bolničkih kreveta, podijelilo na desetine stipendija, opremili za školu mnoštvo učenika te pomogli socijalno ugroženim kategorijama stanovništva.
(Alem Dedić/Preporod.info)
