Joe Biden je novi predsjednik SAD!

Joe Biden novi je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Za 46. predsjednika je izabran nakon što je osvojio je neophodnih 270 elektorskih glasova u najneizvjesnijoj predsjedničkoj utrci u historiji SAD-a, prema projekcijama CNN-a.

Nakon višednevnog brojanja glasova Biden je  osvojio ključnu državu Pennsylvaniju. CNN je objavio da je Biden osvojio 49,6 posto (3.345,724 glasova), a Trump 49,1 posto (3.311,310 glasova)

Biden sada ima 273 elektora, a ta brojka će vjerovatno rasti nakon ubrajanja Georgije, Nevade i Arizone.

Bivši potpredsjednik SAD, punog imena Joseph Robinette Biden Jr., također je osvojio elektore iz država Washington, Oregon, Kalifornija, Colorado, Novi Meksiko, Minnesota, Illinois, Havaji, Maine (dijelom), Nebraska (dijelom), New York, Vermont, New Hampshire, Massachusetts, Rhode Island, Connecticut, New Jersey, Delaware, Maryland, Virginia te u gradu Washington.

Rođen je 1942. godine u gradu Scranton u državi Pennsylvaniji, oženjen je s Jill Biden (druga supruga), i ima dvoje žive djece. Prva supruga Neilia je poginula s njihovom kćerkom Amy 1972. godine, a njihov sin Beau umro je 2015. godine.

Joe Biden je svoju predsjedničku kampanju zasnovao na kritici Donalda Trumpa, što je bilo i očekivano s obzirom na izuzetno problematičnu vladavinu republikanskog predsjednika.

Demokratski kandidat obećao je vratiti SAD na kolosjek svjetskih trendova i politike, odbacujući Trumpov izolacionizam i revizionizam domaće politike koju je gradila administracija Baracka Obame, a čiji je Biden bio značajan dio budući da je bio potpredsjednik zemlje od 2009. do početka 2017. godine.

Kao mladi 30-godišnji političar postao je senator i ostao na toj funkciji sve do Obamine pobjede 2008. godine. Važio je za "siromašnije" političare koji nemaju akademsko obrazovanje i elokventnost, ali čije znanje potiče "sa ulice" jer i sam dolazi iz irske radničke porodice.

Važi za umjerenog demokratu i liberala sa određenim manjim konzervativnim stavovima, posebno kada je u pitanju vanjska politika. 

Tokom '90-ih godina snažno se zalagao za vojnu intervenciju u bivšoj Jugoslaviji, pogotovo u Bosni i Hercegovini, a koja bi osujetila zločine koje su činili pripadnici Vojske Republike Srpske. Smatraju ga  jednim od očeva vanjske politike SAD-a prema BiH, a koja je 1995. godine urodila NATO intervencijom i potpisivanjem Dejtona.

(Agencije/ Preporod.info)