Rudo: Obilježeno 440 godina od smrti Kara Mustafa-paše Sokolovića

Ove godine navršilo se 440 godina od smrti velikog vakifa, vojskovođe i uglednika Osmanskog carstva, čovjeka našeg podneblja, Kara Mustafa-paše Sokolovića.
Porijeklom iz Sokolovića kod Rudog, ostao je po spominjanju u našem narodu u blagoj sjeni Mehmed-paše Sokolovića kojem je bio bratić.
Imao je nadimak i Lala, koji je dobio u skladu sa jegovim mentorskim obavezama prema sultanovim prinčevima. U turskoj vojnoj i historijskoj loterauri je poznat i kao osvajač Kipra (tur. Kıbrıs Fatihi).
Kada su 1570. godine Mlečani u čijem posjedu je bio Kipar objavili rat Osmanskom carstvu za komandanta kopnenih snaga postavljen je Lala Mustafa-paša, dok je pomorskom flotom upravljao Pirej-paša. Jedinice Lale Mustafa-paše sukobili su se sa kiparskom vojskom 2.jula 1570. godine nadomak Limasola. Nakon 45 dana opsade i borbe, Lala Mustafa-paša je ušao u Lefkoziju. Godinu dana kasnije, Mustafa se vratio u Istanbul, gdje je imenovan za trećeg vezira.
Osvajački pohodi i dobro upravljanje donijeli su veliki imetak Mustafa -paši. Veliki dio imetka je uvakufio. Sagradio je nekoliko džamija u Persiji i Konji bezistan i karavansaraj u Erzurumu i sirotište u Damasku. Jedna od ulica u gradu Larnaka na Kipru nosi njegovo ime.
U starom Rudom koje je osnovano je 1555. godine kao zadužbina Mustafa-paše Sokolovića, izgrađena je džamija. . Pod osmanskom je vladavinom Rudo bilo punih 412 godina, kada su čaršiju naseljavali uglavnom samo Bošnjaci. Nakon velike poplave 1896. godine, čaršija je uništena, a pokrenuta je izgradnja Novog Rudog s druge strane Lima.
U nedjelju, 26. oktobra 2020. godine, nakon podne namaza, u Rudom je predata dova nakon proučene hateme pred dušu Mustafe paše Sokolovića.
Muftija goraždanski Remzija ef. Pitić najavio je ovom prilikom još značajnih događaja kojima će Muftijstvo goraždansko i pripadajući medžlisi podsjetiti našu javnost na značajne godišnjice i doprinos vakifa.
Takav jedan događaj biće održan i naredne godine kada se navršava 520. godina od izgradnje Careve džamije u Foči.
(Alma Hadžić/Preporod.info)