Vareš: Omladinski glas i kultura sjećanja

Sjećanja na detalje i datume iz prošlosti često su dobar pokazatelj ljudskog stava prema sadašnjosti i okruženju. Obično su u kolektivnim, ali i pojedinačnim sjećanjima prisutni blistavi životni detalji vrijedni ponosa, ali i oni posve suprotni - zločinački kojih se značajno prisjećati radi opomene.

Dragocjeno je primijetiti mlade ljude iz našeg društva u čijim su stavovima prema svijetu i životu smještena iskustva prethodnika, koja opominju i drže opreznim; ali ne umanjuju ništa od insanske plemenitosti.

Alija ef. Zubača, mladi imam pri MIZ Vareš i koordinator Mreže mladih kroz službene aktivnosti, ali i privatne razgovore često koristi priliku za omladinske razgovore o nesretnim detaljima iz bliske prošlosti.

U razgovoru za Preporod.info govori o načinima na koje je uspostavljao razgovore sa omladinom i džematlijama o zločinu nad Bošnjacima Stupnog Dola i Vareša, počinjenog od strane pripadnika HVO-a. 

Podjećamo, jučer je obilježena 27. godišnjica ovog zločina.

Ovaj mladi efendija, prije svega, navodi obavezu poznavanja svih detalja vezanih za ovaj zločin; od učesnika, preko broja žrtava do nanesene štete.

-  Pripadnici HVO-a iz Vareša potmognuti „Apostolima“ i Maturicama“ iz Kiseljaka su učinili jedan od najgnusnijih zločina prošlog vijeka nad stanovnicima Stupnog Dola. 38 u Stupnom Dolu i sedam u Varešu nevino ubijenih ljudi upisani su među najmračnije stranice ljudske historije, a ljudski obraz je nepopravljivo ukaljan... Među 45 osoba koje su ubijene bilo je odraslih muškaraca, žena, staraca, ali i djece. Ugašeni su mladi životi koji su bili puni mladalačkih želja. Petero djece je ubijeno, od toga, najmlađa je Sabina Likić sa svega dvije godine te sa po tri godine Indira Žutić i Enis Likić. Tog strašnog 23. oktobra 1993. godine za nekoliko sati ubijeno je 38 nevinih ljudi i spaljeno pedeset osam kuća zajedno sa Stupnodolskom džamijom. I ne samo to, jedanaest živih ljudi uvedeno je u jednu od kuća u Stupnom Dolu, zatvoreno i spaljeno - navodi stravične detalje sa kojima, kako kaže, treba započinjati sve razgovore na ovu temu.

Ističe kako nije isto tek u nekoliko rečenica pobrojati sve zločine i zamisliti se nad kontinuitetom učinjenog zla sa kojim je određeni vremenski period trebalo živjeti.

- Uspostavili su logore i vršili hapšenja nad preživjelim Bošnjacima ovog područja. Nad Bošnjacima su vršene razne torture, od mučenja, zlostavljanja, pa sve do silovanja naših majki i sestara. Taj proces trajao je trinaest vrlo teških i iscrpnih dana za naše Bošnjake. Pripadnici HVO-a, nisu se zadržali samo u Stupnom Dolu, nego su zapalili čitav kompleks stambenih jedinica u centru Vareša, hotel u Ponikvi te džamiju na Daštansku - pominje naš sagovornik detalje koje kod slušaoca ne mogu ostaviti ravnodušnim.

U pokušaju da racionalno analizira ova stravična dešavanja, ma koliko ona bježala iz razumskih okvira, obično dođe do zaključka o bremenitosti bošnjačkog identiteta na ovim prostorima.

- Postavlja se pitanje, zašto su nam napravili ovakvo nedjelo ovi ljudi. Jedini odgovor je u tome što smo Bošnjaci. Cilj nedjela koja su se desila na području BiH tokom agresije bio je iskorjeniti Bošnjake sa ovih prostora, što naravno nije pošlo za rukom. Vjerujem, a tako mi moj Gospodar govori, ako počinioci ovakvih nedjela, ne budu kažnjeni na ovom svijetu; ako im posredstvom sudova, ne bude presuđeno, zasigurno će biti kažnjeni na budućem svijetu i nemaju se nadati nikakvom dobru - zaključuje Alija ef., te dodaje kako obično ovim riječima pokuša unijeti dozu optimizma u razgovore sa omladinom u momentima kada uočavaju mnoštvo dunjalučke nepravde.

Govor o optimizmu i motivaciji omladine doveo nas je do pitanja o načinima čuvanja ljudske plemenitosti u čovjeku i kolektivu sa sjećanjima na ovako stravične zločine.

- Ako nas pitaju da li bi istom mjerom uzvratili kada bi imali priliku, rekli bi ne, jer nama naša vjera ne dozvoljava takve zločine. Bošnjaci traže mir i jedinstvo, a nikako ubijanje. Naša obaveza je da smjelo pričamo i pišemo šta se desilo. Razgovore sa omladinom o ovome obično pokušam zaokružiti univerzalnim istinama izvora islama. Kur'an je izričit: "Ako neko ubije nekoga koji nije ubio nikoga ili onoga koji na zemlji ne čini nered, kao da je sve ljude poubijao; a ako neko bude uzrok da se nečiji život sačuva, kao da je svim ljudima život sačuvao" A naš uzor Muhammed a.s. nam pojašnjava kako je vjernik u prostranstvu vjere sve dok ne okrvavi ruke ubijanjem nevine osobe. Naš put je slijeđenje ovih istina - motivirano će zaključiti ovaj mladi efendija.

(N.G./Preporod.info)