Alija Isaković i bosanski jezik

Prije zvaničnog program Konferencije, učesnici i saradnici Instituta su u pratnji supruge rahmetli Alije Isakovića -prof. dr.  Eminom Kečo-Isaković posjetili mezar ovog našeg velikana pisane riječi i kulture, da bi se u Bošnjačkom institutu Fondacije Adilbega Zulfikarpašića prisutnima obratio dr. Alen Kalajdžija, direktor Instituta za jezik. On je osvrnuvši se na zalaganje i jasne stavove Isakovića na period komunizma kada se bosanski jezik beskrupulozno negirao, naglasio: “Mi ovom manifestacijom želimo skrenuti pažnju široj javnosti da je Alija Isaković uistinu važan čovjek, književnik, naučnik, osoba koja bez imalo ustezanja i promišljanja, vrlo direktno, otvoreno, jasno i bez kompleksa govori o bosanskom jeziku. On je već davne 1965. godine na neki način počeo govoriti o bosanskom jeziku. Ova je informacija malo poznata, ali on je 1965. godine u časopisu Odjek objavio tekst pod nazivom Nervoza u našem književnom jeziku. On tu kaže da bosanska varijanta nije beogradski govor ijekavskog standarda i da se u Bosni ne govori tako, već da postoji posebna varijanta srpsko-hrvatskog jezika, tada se govorilo o varijantama, aludirajući time na bosanski jezik, te konstatirao: Kada se ova manifestacija završi, mislim da ćemo imati kompletniju sliku o Isakoviću kao čovjeku koji se zalagao za očuvanje i vraćanje imena bosanskog jezika i čovjeku koji je konkretno, kroz svoje tekstove i književni angažman, nastojao djelovati na planu promocije bosanskog jezika. Danas imamo pozitivan stav kada je riječ o radu i djelu Alije Isakovića, odnosno o pitanju afirmacije bosanskog jezika. Ovu smo manifestaciju pokrenuli upravo s ciljem da bolje, jasnije i preciznije definiramo Isakovićevo djelovanje i utjecaj na vraćanje historijskog imena bosanskog jezika. Nakon što napravimo zbornik radova, moći ćemo iz perspektive i uglova raznih istraživača bolje vidjeti koliko je, zapravo, Alija Isaković bio zaslužan za revitalizaciju bosanskog jezika”.

U svečanom dijelu otvaranja konferencije još su se prigodnim riječima obratili: rektor Univerziteta u Sarajevu dr. sc. Rifat Škrijelj, te predsjednik VKBI Sarajevo dr. sc. Nedžad Mulabegović. Dr. sc. Elvira Dilberović, ministrica Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, koje je i pokrovitelj ovog naučnog skupa, bila je, nažalost, spriječena doći, ali je poslala pismo podrške koje je pročitano u ovom dijelu manifestacije.
Nakon pozdravnih obraćanja uslijedila je panel-diskusija pod naslovom “Taj čovjek – sjećanja na Aliju Isakovića″ u kojoj su učestvovali: prof. dr. Emina Kečo-Isaković, književnica Jasmina Musabegović, književnik Mile Stojić, prof. dr. Uzeir Bavčić i Strajo Krsmanović te književnik Hadžem Hajdarević koji je ujedno bio i moderator ove panel-diskusije. Učesnici su se osvrnuli na rad i djelovanje Isakovića, ali su s prisutnima podijelili i intimna sjećanja koja ih vežu za ovog istaknutog književnika i intelektualca.
Drugi dio zvaničnog programa bio je podijeljen u tri sesije: “Alija Isaković i jezička politika″, “Alija Isaković i karakteristična bosanska leksika″ te “O jeziku i stilu Alije Isakovića″. Svoje referate o radu i djelu Alije Isakovića prezentiralo je 27 učesnika s područja cijele Bosne i Hercegovine, ali i Hrvatske i Kosova. Moderator ovog dijela programa, kao i cijele Konferencije, bila je mr. sc. Aida Kršo, viša stručna saradnica Instituta za jezik.
Konferenciju su posjetili brojni naučni i kulturni radnici, profesori i nastavnici, studenti i učenici, te mnogi drugi poštovaoca rada Alije Isakovića.