Muslimanski svijet u Preporodu

U svojih pedeset godina postojanja, Preporod je redovno donosio informacije i novosti iz dijelova svijeta u kome većinski žive muslimani, a koji se u javnom diskursu često imenuje kao "Muslimanski svijet."

U posljednjih nekoliko decenija ovim, donekle uniformnim terminom se podrazumijevaju zemlje s većinskim muslimanskim stanovništvom i nerijetko ovo kategoriziranje zna biti problematično i generalizirajuće. Još više ograničavajući i sa teološke i sa sociološke strane je termin "Islamski svijet" u kontekstu generalnog atributiranja "islamski" (čak i u podnaslovu imena ove novine koji se uglavnom razumijeva orijentaciono), ili pak "Arapsko-islamski svijet" koji se uglavnom pojavljuju u određenim ideološkim i dogmatskim krugovima.

Kakogod, Preporod je pratio vijesti i događaje vezane za islam i muslimane širom svijeta, i tamo gdje su većina, ali je informirao i o stanju muslimanskih manjina sa svih meridijana. Od samih početaka 1970-tih godina, Preporod je donosio vijesti i prijevode tekstova vezanih za stanje u "Muslimanskom svijetu."

Stoga je razumijevanje značaja Preporoda nemoguće bez osvrta na širi međunarodni kontekst, na politička kretanja u "Muslimanskom svijetu" u toku posljednjih pet decenija.

Okretanjem internacionalnim temama Preporod je, posebno u prvoj deceniji izlaženja, na izvjestan način nadoknađivao nedostatak tretiranja društveno-političkih tema u doba socijalističke Jugoslavije. U tom periodu od 1970. do sredine 1980-tih se primjećuje pojava tekstova koji tematiziraju šire teme iz "Islamskog svijeta", poput prijevoda tekstova Džemaluddina Afganija, Muhammeda Abduhua i Rešida Ridaa, te općenito zagovornika reforme i promjena u muslimanskim društvima.

Već od decembra, 1970. godine Preporod donosi u nastavcima prijevode egipatskog autora Sejjida Kutba, a u svojoj prvoj godini izlaženja pojavljuju se i prijevodi Muhammeda Hamidullaha, kao i popularnog egipatskog autora Mustafe Mahmuda. Tu su i tekstovi koji tematiziraju islamske civilizacijske tokove i njihovo susretanje sa zapadnim, poput prijevoda francuskog autora Rože Garodija, te domaćeg istaknutog autora Nerkeza Smailagića.

Sve su prisutniji tekstovi koji ukazuju na problematiku nepismenosti u tadašnjem društvu i zalaganje za obrazovanje i ispravljanje krivih slika o islamu. Problemima muslimanskog svijeta Preporod nije nužno pristupao samo zato što su tim problemima zahvaćeni muslimani, već je o njima pisao kritički i ukazivao na strukturalne probleme ovih društava, poput autokratske vladavine, ekonomskih nejednakosti, stranih vojnih intervencija, nepismenosti, pa čak i zaostataka robovlasničkih sistema, kao što je to slučaj u nekim zemljama zapadne Afrike, a o čemu je Preporod pisao u svojoj ekskluzivnoj reportaži iz Mauritanije.

Muslimanski "Globus"

Dešavanja na Bliskom Istoku, odnosno tzv. Palestinsko pitanje, pažljivo i redovno je praćeno na stranicama našeg lista. Kao jedan od ključnih problema središnjeg prostora "Muslimanskog svijeta" ova tema je danas sve prisutnija i u ostalim medijima, printanim i elektronskim. Na doneke otvorenije podržavanje Palestine i borbe palestinskog naroda protiv okupacije značajan utjecaj je imala i politika bivše socijalističke Jugoslavije po ovom pitanju, posebno u okviru Pokreta nesvrstanih.

U tom kontekstu, odnose i stavove prema arapskim ili muslimanskim zemljama generalno je određivala tadašnja jugoslovenska državna politika. Preporod je nekoliko puta objavljivao ekskluzivne reportaže iz Palestine, kako iz područja Zapadne Obale, tako i iz blokirane Gaze. Zanimljivo je spomenuti da su se nakon čitanja Preporodovih reportaža iz muslimanskog svijeta, nerijetko i naši čitaoci odlučivali da posjete ove zemlje o čemu su kasnije našem listu slali pisma i svoja svjedočenja.

Studenti islamskih nauka koji su u vremenu socijalističke Jugoslavije uglavnom studirali u zemljama s kojima je Jugoslavija imala saradnju i diplomatske odnose, su manje ili više bili i dopisnici i saradnici Preporoda. Njihova javljanja su bila svojevrsni prozor i pogled u tadašnji "Muslimanski svijet", a negdje krajem 1980-tih godina u Preporodu će se povremeno pojavljivati zasebna rubrika sa vijestima iz ovog dijela svijeta.

Ona se bazirala uglavnom na vijestima i prijevodima koje su Preporodu slali njegovi dopisnici, studenti u arapskim zemljama. Redovnije praćenje ove tematike u Preporodu je nastupilo od 1995. godine, a stalnu rubriku "Vijesti iz islamskog svijeta", prvo na jednoj, a kasnije na dvije stranice do danas uređuje naša urednica i novinarka Ajša Hafizović-Hadžimešić.

Ova redovna rubrika na dvije stranice donosi vijesti, informacije, zanimljivosti koje o islamu i muslimanima prenose najvažniji svjetski mediji na arapskom ili engleskom jeziku. Ova rubrika se povremeno proširivala intervjuima i razgovorima sa muslimanskim učenjacima ili zvaničnicima tokom njihovih posjeta Jugoslaviji, ili tokom međunarodnih konferencija na kojima su učestvovali novinari Preporoda. Zbog sve većeg prisustva muslimanskih zajednica na Zapadu i informacija o muslimanima koje više nisu isključivo vezane za zemlje iz "Muslimanskog svijeta", ova rubrika danas nosi naslov "Globus".

Ekskluzivne reportaže i intervjui

Preporod je tokom i nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu sve intenzivnije pratio odnose naše zemlje sa prijateljskim arapskim i muslimanskim zemljama. U ovom segmentu posebno važne su bile posjete reisu-l-uleme i delegacija Islamske zajednice uz koje su po pravilu putovali i novinari Preporoda.

U nekim slučajevima o posjetama reisu-l-uleme muslimanskim zemljama izvještaje i reportaže za Preporod su pisali članovi delegacije Islamske zajednice, pa čak i sam reisu-l-ulema, poput velike reportaže o muslimanima Kine. Zanimljive reportaže i osvrte na posjete muslimanskim zemljama za Preporod će pisati i profesori naših islamskih fakulteta i medresa, a nerijetko je Preporod upravo putem akademskih posjeta profesora Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu dobijao priliku da objavi intervjue sa najistaknutijim muslimanskim misliocima današnjice.

Poseban segment praćenja stanja u Muslimanskom svijetu su redovna izvještavanja Preporoda sa hadža. Skoro svake godine Preporod je slao svoje reportere na hadž, bilo da se radilo o odlascima kopnom autobusima ili avionskim prijevozom. Putovanja kopnom često su bila prilika za opširnije reportaže budući da su bosanske hadžije na putu za Saudijsku Arabiju prolazili kroz više zemalja u kojima žive muslimani.

Tako su čitaoci Preporoda, uz informacije o našim hadžijama, mogli čitati izvanredne reportaže Bajre Perve, Selmana Selhanovića i Saliha Smajlovića o islamu i muslimanima u Bugarskoj, Turskoj, Siriji, Jordanu i Saudijskoj Arabiji.

U periodu nakon 2001. godine u Preporodu će se sve više tematizirati problem globalne percepcije islama u sklopu opće slike nastale nakon terorističkih napada na New York i Washington. U tom pogledu naš list je pored tretiranja Muslimanskog svijeta, u svom sadržaju imao sve prisutniji fenomen muslimanskih manjina koje žive na Zapadu, a porijeklom su iz zemalja sa većinskim muslimanskim stanovništvom.

U posljednjih dvadesetak godina Preporod je donio ekskluzivne intervjuee sa svim važnijim vodećim muslimanskim misliocima današnjice, kao i sa autorima nemuslimanima koji se bave proučavanjem islama i muslimana i na Istoku i na Zapadu.

Stručne analize i povjerenje čitalaca

Uz sve ovo, zahvaljujući angažmanu i prepoznatljivosti novinara Preporoda, kao i podršci Islamske zajednice, naš list je bio u prilici da donese reportaže o muslimanskim zajednicama iz različitih muslimanskih zemalja i društava od daleke Indonezije i Malezije do Saudijske Arabije, Irana, Katara, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Libije, Turske, Egipta, Sudana, Maroka, Mauritanije i Palestine i dr.

Kada je u pitanju praćenje vjerskih i političkih događaja, a posebno kriznih područja, ratova i izbjeglica, koji su se u posljednjih pola stoljeća dešavali u zemljama sa većinskim muslimanskim stanovništvom, Preporod je redovno donosio opsežne reportaže, analize, te osvrte najvećih stručnjaka i poznavalaca ovog segmenta međunarodnih odnosa.

Zahvaljujući povjerenju kojeg naši saradnici imaju prema Preporodu, naš list je prvi u regionu donio reportažu iz Banda Aceha u Indoneziji nakon razornog cunamija koji je odnio stotine hiljada ljudskih života u ovoj indonežanskoj pokrajini. Zatim, za Preporod su pisali naši saradnici koji su imali priliku boraviti u kampovima prognanih Rohinja muslimana u Bangladešu, kao što je naš list upravo putem saradnika imao priliku da uđe u neke prostore u koje mogu ući samo međunarodne humanitarne agencije, pa je tako objavio reportažu o teškom stanju života pod opsadom u Gazi. Preporod je redovno pratio raspad Sovjetskog saveza i stanje muslimanskih naroda u srednjo-azijskim zemljama, te donosio redovne informacije o stradanju muslimana u Čečeniji.

U zadnjih dvadeset godina, naš list je pratio sukobe i stradanja civila u Iraku, potom u Siriji, te je donosio reporterske zapise iz različitih izbjegličkih kampova na granicama Sirije i Turske, da nabrojimo samo neke od stotina različitih vidova izvještavanja.

Naprimjer, Preporod je još prije 25 godina pisao o teškom stanju muslimana u Kini, kao i o problemima muslimana u Arakanu (Bangladeš), o ugnjetavanju muslimana Kašmira, o stanju muslimana kao najmnogobrojnije manjine u Indiji, zatim o velikom broju muslimana u Rusiji i bivšim sovjetskim republikama, donoseći do tada gotovo nepoznate informacije o kršenjima ljudskih prava i ugnjetavanju manjina.

Nakon raspada bivše Jugoslavije, novinari Preporoda su redovno pratili i pisali o dešavanjima u novonastalim državama na Balkanu od kojih svaka ima značajnu muslimansku populaciju od Makedonije, Srbije, posebno Sandžaka, do Kosova, Crne Gore, Hrvatske i Slovenije.

(Mirnes Kovač/Preporod)