Naši jubileji: Karađoz-begova medresa - Bosna i Hercegovina u malom

Na kaldrmi džamijske avlije Koski Mehmed-paše, nadomak Starog mosta, 18. septembra 1995. godine začuše se ajeti plemenitog Kur'ana. Zvonki glas znamenitog hafiza Hercegovine, ali poznatog i šire, profesora Emina Tucovića, obilježi početak reaktiviranog rada najstarije odgojno-obrazovne institucije u Hercegovini.

Svjetlo koje bi ugašeno 1918. godine, kada utrnu rad Karađoz-begove medrese (otpočeo 1557. godine) pojavi se tog radosnog dana, dok u klupe druge po starini medrese u Bosni i Hercegovini sjedaše nove softe, njih 39.

Ta prva poslijeratna ili 354. generacija softa Karađoz-begove medrese otvori vrata svim onim narednim, a sa plemenitom namjerom da se odgajaju i obrazuju u duhu islama, ali i vremena u kojem žive.

Na tom putu pratili su ih neumorni muderrisi i odgajatelji, koji su, neupitno je, ulagali sebe u potpunosti kako bi iškolovali i odgojili vrijedne i učevne generacije softa, poklanjajući ih zajednici i domovini na rad i korist. Iz tog nepresušnog ružičnjaka Karađoz-begove medrese do sada je stasalo 900 diplomanata koji razasuti diljem svijeta obnašaju različite funkcije i doprinose napretku društva i zajednice u kojoj žive i djeluju.

Među njima su vrijedni imami, vjeroučitelji, profesori, hatibi, muallimi, nastavnici, inžinjeri, doktori, magistri, direktori, zastupnici u državnim institucijama, glavni imami, hafizi, sportisti, te diplomanti drugih profila, zvanja i profesija.

Preko 20 diplomanata trenutno radi u obrazovnom, odgojnom ili i obrazovnom i odgojnom procesu Karađoz-begove medrese. Generacije 354. i 373. su vakifi Karađoz-begove medrese. Devetanest diplomanata je steklo titulu hafiza/e Časnog Kur'ana.

U Karađoz-begovu medresu su dolazili iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Holandije, Francuske, Sjedinjenih Američkih Država, Italije, Luksemburga, Jordana, Turske... Danas u njenim klupama sjede 243 učenika iz različitih krajeva naše domovine.

Oni su nasljednici onih koji svojom mladalačkom grajom i žamorom otvoriše korovom obrasla medresanska vrata i, uz vrijedne profesore i odgajatelje, ponudiše Mostaru i Hercegovini oazu znanja i odgoja.

Zahvaljujući učinjenim odvažnim prvim koracima svih tadašnjih profesora i odgajatelja, menadžmenta, te učenika i učenica, Karađoz-begova medresa je u godinama poslije utirala sigurne korake i puteve ka izvjesnijoj budućnosti.

Danas ova odgojno-obrazovna institucija u Hercegovini iza sebe baštini 463 godine od osnivanja i 25 godina od reaktiviranja svog rada. U te godine i u ovaj značajan jubilej stali su brojni uspjesi, odlični rezultati rada, vrijedni projekti, programi, manifestacije, mnogobrojna izdavačka i kulturna djelatnost, saradnja sa lokalnom i širom društvenom zajednicom, što je pokazatelj da Karađoz-begova medresa vizionarski gradi puteve svoje još bolje budućnosti.

(Meadin Mrndžić/Preporod.info)