Husremović: UNSA dio istraživačke infrastrukture za religijske studije
Univerzitet u Sarajevu (UNSA), predvođen rektorom Rifatom Škrijeljom, dio je istraživačke infrastrukture za religijske studije nazvane RESILIENCE, u okviru koje 13 akademskih institucija iz jedanaest zemalja zajedno radi na uspostavljanju ove istraživačke strukture za religijske studije.
Ovim povodom, prof. dr. Dženana Husremović, prorektorica Univerziteta u Sarajevu izjavila je da je za UNSA važno da bude dio ovog projekta, s obzirom na aktuelnost religijskih pitanja u različitim društveno-političkim procesima na Zapadnom Balkanu, od sukoba i pomirenja do migracija, te na interes istraživačke zajednice izvan regiona za naša iskustva na tom polju, saopćeno je iz Službe za odnose s javnošću UNSA.
Svi partneri zajednički su aplicirali za istraživačku infrastrukturu koja će se uključiti u Plan puta Evropskog strateškog foruma za istraživačke infrastrukture za 2021. godinu (ESFRI Road Map 2021). Uvrštavanje projekta RESILIENCE u ovaj plan osigurat će partnerima okvir za stvarnu pripremu infrastrukturne faze.
Uočavajući sve veći interes za istraživanja u području religijskih studija i njihov sve veći značaj, RESILIENCE ima za cilj poboljšati pristup znanju vezanom za religiju. Istodobno su potrebni alati i podrška kako bi se to znanje učinilo dostupnim, protumačilo i obradilo. RESILIENCE će odgovoriti na ovu potrebu uspostavljanjem trajne europske infrastrukture za religijske studije.
Nadovezujući se na tradicije institucija koje sudjeluju, povijest RESILIENCE seže još u 2014. Od septembra 2019. godine, partneri rade na naprednim rješenjima koja je potrebno uključiti u ESFRI mapu puta za 2021. Izrađen je dizajn za buduću infrastrukturu, a buduće usluge su definirane, zajedno s održivim proračunom i stabilnim modelom upravljanja, što u osnovi znači da je istraživačka infrastruktura spremna za početak.
Uključivanje projekta RESILIENCE u Mapu puta osigurat će partnerima okvir koji će u skoroj budućnosti zapravo započeti fazu pripreme infrastrukture. Karakteristično za dizajn infrastrukture je da uključuje fizički, kao i digitalni pristup znanju o religiji, te da je usmjerena na krajnjeg korisnika: RESILIENCE podržava svoje buduće korisnike u pronalaženju, rukovanju i dijeljenju tog znanja. Iako će se posebno znanstvenici služiti istraživačkom infrastrukturom, korist mogu imati i drugi koji su zainteresirani za vjerska pitanja, poput knjižničara, kreatori politika i predstavnici vjerskih zajednica.
RESILIENCE će nadalje omogućiti istraživačima da se integriraju u razvijeno istraživačko društvo i budu prepoznati u svom istraživanju, pomažući im da pristupe većem broju resursa, poboljšaju digitalne vještine, sudjeluju u projektima, promoviraju svoja istraživanja, grade profesionalnu mrežu i slično.
Voditelji zbirki i knjižničari koristit će savjete i smjernice koje pruža RESILIENCE u vezi sa novitetima na polju digitalnih humanističkih znanosti, posebno za religijske studije. Sudjelovanje u profesionalnoj mreži pomoći će im da promoviraju svoje kolekcije i poboljšaju rad s resursima koje imaju u svojim kolekcijama.
RESILIENCE će istraživačima u području religijskih studija ponuditi pristup širokim fizičkim i digitalnim informacijama i istraživanjima u njihovom praktičnom području kao i omogućiti međusobno umrežavanje između istraživača i vjerskih zajednica povezivanjem svakog s kolegama i prijenosom znanja.
Stalna istraživačka infrastruktura ima minimalni životni ciklus od 25 godina i procijenjeni proračun od oko 246 milijuna eura. Oko 80 posto ovog iznosa partneri će pokriti sami kroz usluge fizičkog pristupa.
(A.N. /Preporod.info)
