Muftija Kudić za Preporod: Obrazovanje i predan rad temelj su opstanka

Za hafiza Mehmeda ef. Kudića, bihaćkoga muftiju, ova dužnost je samo kruna dugog rada u Islamskoj zajednici, zalaganja za džemate i džematlije, posvećenosti imamima i našoj vjeri. U razgovoru za Preporod, muftija Kudić govori o stanju u Bihaćkom muftijstvu, problemima s kojima se suočavaju mladi i povratnici i migrantskoj krizi koja posebno pogađa Krajinu.

Razgovarala: Senada Tahirović

Preporod: Skoro godinu i po ste na čelu Bihaćkog muftijstva. Šta biste izdvojili kao najveće izazove u organizaciji vjerskog života muslimana područja za koje ste nadležni?

Muftija Kudić: Bismillahirrahmanirrahim. S obzirom na moj raniji angažman na poziciji glavnog imama punih deset godina i preko dvadeset godina rada u obrazovnoj ustanovi Islamske zajednice, imao sam uvid i saznanje kako funkcioniraju organizacione jedinice na nivou medžlisa i džemata. Tada je moja nadležnost bila za jedan medžlis od 25 džemata, a sada je za 11 medžlisa, od čega su četiri na području bosanskohercegovačkog entiteta RS i preko 230 džemata. Izazovi su raznovrsni, od pravnog statusa objekata do materijalnog i društvenog položaja imama i uposlenih u IZ. Posebno treba spomenuti i povratničke džemate u RS-u, gdje se naše džematlije suočavaju sa sistemskom diskriminacijom, a što uveliko utječe na rad i funkcioniranje džemata. Iako su ovo veliki izazovi, ipak je najveći izazov kako ljude i našu dijasporu održati povezanom sa svojim džematima. Zatim, kad su u pitanju mladi, kako kod njih izgraditi sistem vrijednosti i autentično prezentiranje islama. I za jedno i drugo trebamo ponuditi odgovor i naći adekvatna rješenja. Kvalitetna saradnja među medžlisima, Medresom i Islamskim pedagoškim fakultetom –orijentir je u kom pravcu treba djelovati.

Preporod: Pandemija koronavirusa je evidentno ostavila traga na vjersko-kulturne aktivnosti, ali važnije pitanje jeste koliko je ostavila traga na vjerski život općenito. Kako raditi na duhovnoj nadgradnji džematlija jer vanredno stanje ipak i dalje traje i ne znamo kada će završiti?

Muftija Kudić: Kao svaki globalni problem,pandemija je odgodila mnoge projekte i reducirala aktivnosti koje su bile planirane. Zakonom propisana fizička distanca prouzrokovala je prisustvo manjeg broj ljudi u džamijama. Bez obzira što je situacija s koronom i dalje aktuelna, vjerski život ne smije stati. Moramo konstanto raditi na tome da džematlije duhovno i fizički ostanu povezani sa svojim džamijama i džematima. Mišljenja sam da su imami po tom pitanju ključan faktor u ovoj situaciji jer su u izravnom kontaktu s džematlijama. Od samog početka pandemije Islamska zajednica iznalazi načine kako da ljudi obavljaju svoje vjerske propise i potrebe, a da se u isto vrijeme drže svih epidemioloških mjera.

Preporod: Muftijstvu bihaćkom pripadaju i medžlisi u sastavu manjeg bh. entiteta. Koji su ključni izazovi ovih medžlisa?

Muftija Kudić: Odmah na početku moram kazati da su imami i članovi IZ-e bili među prvim povratnicima na područje ovog bosanskohercegovačkog entiteta. U tom periodu problemi su bili sigurnosne prirode, a danas su to nezaposlenost i odlazak mlađe populacije. Sve je manje djece u mektebskim klupama, kao i sve manji broj džematlija koji stalno borave u svojim džematima. Prema tome, imamo džemata koji ostaju bez članova i, shodno tome, sve veću tendenciju spajanja džemata. S druge strane, mnogo je primjera naših džematlija, ali i imama, koji i pored mogućnosti da odu, ostaju na svom ognjištu.

Posebno je važno da Bošnjaci koji žive u dijaspori učestvuju u svim aktivnostima, a posebno za vrijeme izbora kada se delegiraju naši predstavnici u zakonodavnim i izvršnim vlastima.

Preporod: Bošnjaci Krajine čine okosnicu mnogih džemata u dijaspori. Vrlo su privrženi svom rodnom kraju kao i Islamskoj zajednici, a njihovo odsustvo ove godine sigurno se primijetilo. Hoće li takva privrženost biti i kod novih generacija koje odlaze?

Muftija Kudić: Da, tačno. Velika je bosanskohercegovačka dijaspora i ogroman je njen potencijal. Značajnu ulogu u njoj imaju Krajišnici koji su aktivni članovi u svojim džematima. Zanimljivo je da su oni vrlo često članovi i džemata u dijaspori, ali i svojih matičnih džemata u Bosni. Njima treba odati posebno priznanje. Oni se uključuju ugotovo sve akcije u Krajini, jer ne žele da se ugase džemati. Da li će i u kojoj mjeri njihova djeca i sljedeće generacije biti privrženi Bosni, zavisi od toga koliko su roditelji ulagali u njih, odnosno, koliko su ih često dovodili u Bosnu. Nadam se, ako Bog da, da će oni u budućnosti imati važnu ulogu, ostati odani svojoj domovini i učestvovati u njenoj izgradnji.

Preporod: Ekonomski status imama tokom rada, ali i nakon umirovljenja, uvijek je aktuelno pitanje. Na koji način govoriti o ovoj temi uzimajući u obzir sve težnje i realne mogućnosti?

Muftija Kudić: Status imama na području Bihaćkog muftijstva sličan je kao i u cijeloj Bosni i Hercegovini. Nastojimo da pozitivne procese i iskustva određenih medžlisa prenesemo na ostale medžlise. Evidentno je da se u posljednje vrijeme materijalni status imama znatno popravio, ali još uvijek nedovoljno. Nastojimo da se njihova primanja izravnaju s primanjima uposlenika u prosvjeti,s obzirom na to da su naši imami istovremeno i muallimi u mektebima. Mišljenja sam da se dobar imam koji svoj posao shvata kao misiju mora adekvatno nagraditi. Odluka reisul-uleme dr. Husein-ef. Kavazovića da se pomogne penzionisanisanim imamima dovoljno govori o interesovanju IZ za imame. Međutim, medžlisi, a naravno i džematski odbori koji vode džemate, trebaju voditi računa da se taj status popravi.

Preporod: Prije imenovanja na časnu dužnost Muftije, bili ste imam, glavni imam, profesor u medresi “Reis Džemaluddin-ef. Čaušević” u Cazinu, dakle, dugo ste bili uključeni u odgojno-obrazovne procese koji su, inače, veliki izazov pred našim društvom ali i pred institucijama Islamske zajednice. U tom kontekstu, gdje vidite budućnost naše djece?

Muftija Kudić: Budućnost naše djece jednim dijelom zavisi i od kvalitetnog obrazovanja. Medresa “Reis Džemaludin-ef. Čaušević” i Islamski pedagoški fakultet u Bihaću dvije su obrazovne ustanove koje su dosad postigle izvanredne rezultate u odgoju i obrazovanju stotina mladih ljudi koji se danas nalaze na različitim poslovima, kako islamske tako i društvene zajednice. Prioritet je ulagati u kadrove svih obrazovnih ustanova, gdje treba da se odvijaju pozitivni procesi s osmišljenom strategijom. Moramo iznalaziti uvijek nova rješenja, nekada angažirati najveće stručnjake i mijenjati sve ono što se pokaže neuspješnim. Našu djecu vidim kao kreativne, inovativne i uspješne mlade ljude.

Preporod: S obzirom na usložnjene društvene i političke prilike u zemlji, šta je ono što stalno preporučujete u vezi s politikom kada razgovarate s bošnjačkim predstavnicima u politici?

Muftija Kudić: U razgovoru s predstavnicima političkih struktura ističem emanet koji su ponijeli i posao kojeg su se prihvatili. Ponekad ih podsjetim na riječi predsjednika Alije Izetbegovića da političari trebaju ličiti na narod iz kojeg potječu. Mnogi od njih časno rade svoj posao, troše svoje vrijeme i zdravlje. Najvažnija zadaća političara jeste da se u svom poslu ponašaju odgovorno, da rade na demokratskim odnosima te da donose odluke koje su u interesu naroda i države.

Preporod: Krajina je suočena s velikim prilivom ljudi na migrantskoj ruti prema Zapadnoj Evropi. Na koji način je Muftijstvo u dogovoru s najvišim organizma IZ do sada tretiralo pitanje migranta i da li su donijete nove smjernice?

Muftija Kudić: Migracije su svjetsko pitanje. Bogate države Zapada suočavaju se s ovim problemom. Problem migranata nije zaobišao ni Bosnu i Hercegovinu, a naročito Krajinu koja je koleteralna šteta različitih svjetskih procesa. Dolaze nam migranti iz veoma siromašnih zemalja, a kantonalne i lokalne vlasti nemaju dovoljno kapaciteta da ih zbrinu.
Islamska zajednica je od početka kroz različite aktivnosti pomagala koliko je mogla. Interesovanje Rijaseta i Muftijstva za ovu problematiku je konstantno. Ne možemo se miješati u ono što je nadležnost države, ali apeliramo na naše džematlije koji su do sada na različite načine pomagali migrantima da i dalje ostanu velikodušni. Krajišnici su do sada pokazali svoju humanosti izdvajanjem na stotine hiljada maraka u svakodnevnom susretu s migrantima.

Preporod: Ove godine se navršava 150 godina od rođenja reisu-l-uleme Mehmeda Džemaluddina Čauševića, kojeg pamtimo kao velikana islamske misli i koji je postao svojevrsna paradigma alima, reformatora i borca za prava i dostojanstvo muslimana, kojim se Krajina ali i cijela Bosna i Hercegovina može ponositi. Šta smo od reisa Čauševića morali naučiti?

Muftija Kudić: Kad je u pitanju reis Džemaludin Čaušević, naučili smo nekoliko stvari. Prvo, da mala mjesta poput Arapuše, u kojoj je rođen, mogu dati najčasnije sinove, alime i velikane te da je pritom od velike važnosti kućni i vjerski odgoj. Upravo na takve ljude me podsjeća kur'anski ajet u kome Allah, dž.š., kaže: Allah će na visoke stepene uzdignuti one među vama koji vjeruju i kojima je dato znanje. Drugo, u svojoj misiji je bio potpuno čvrst i odlučan u bezuvjetnoj borbi za interese Bošnjaka. Odgovornost je preuzimao za ummet i u njega se ugledao umet. Reis Čaušević je u svom vremenu bio simbol otpora hegemonističkim težnjama susjednih zemalja. Odgovornost je preuzimao za bošnjačku naciju, a evo danas, 150 godina od njegova rođenja, ta nacija se ugleda na njega. Treće, njegova predanost i upornost u obrazovanju Bošnjaka, a naročito djevojaka, donijela je rezultate. Reis Mehmed Džemaludin Čaušević je nadahnuće kako treba modernizirati prezentaciju islama i živjeti ukorak s vremenom.

Preporod: Muslimani Bosne i Hercegovine, danas, suočavaju se sa suštinski nepromijenjenim, iako nominalno drugačijim izazovima, od onih s kojima su se suočavali muslimani iz vremena reisa Čauševića. Baštinimo li ideje koje je on zagovarao? Bdijemo li nad prioritetima?

Muftija Kudić: Svako vrijeme ima svoje događaje i ljude. Danas je puno intelektualaca i obrazovanih ljudi koji se znaju nositi s vremenom u kojem žive. Promijenili su se recipijenti. Stanje muslimana je bilo teško, posebno u sferi obrazovanja gdje je reis Čaušević podsticao muslimane da podižu svoje škole i da se ne oslanjaju na pomoć Turske, nego da se oslone sami na sebe. Prioritet je dalje obrazovanje.

Preporod: U okviru manifestacije “Dani slobode” u Bosanskoj Krupi planirali ste i naučni skup “Život i djelo reisa Čauševića”, koji je zbog pandemijekoronavirusa odgođen. Hoćete li na neki drugi način obilježiti ovu značajnu godišnjicu?

Muftija Kudić: Planirali smo Naučni skup i već smo bili napravili Protokol te poslali i cirkularna pisma na relevantne adrese. Skup je bio planiran 9. 10. i 11. dana septembra u sklopu manifestacije “Dani slobode” pod pokroviteljstvom Rijaseta IZ u BiH, odnosno Reisul-uleme. Odgođen je zbog pandemije i nemogućnosti prisustvovanja eminentnih predavača. Naša medresa svake godine u mjesecu decembru, u suradnji sa udruženjem “Reis Mehmed DžemaludinĆaušević” iz Bosanske Krupe organizira program posvećen djelu reisa Čauševića. Nadam se da će tako biti i ove godine. Neophodno je sjećati se i ukazivati na njegov doprinos kada je u pitanju duhovni i odgojno-obrazovni prosperitet Bošnjaka na ovim prostorima.

(Preporod)