U BiH pola poljoprivrednog zemljišta neiskorišteno, korona "pokazala" koliko ovisimo o uvozu hrane

Plodno zemljište u Bosni i Hercegovini zarasta u korov. Podaci poljoprivrednih udruženja su zabrinjavajući, s obzirom da navode da se million hektara koji bi mogli biti zasijani, ne obrađuju.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH u našoj zemlji je 2,2 miliona hektara obradivog zemljišta. U Federaciji BiH prosječno se zasijava svega 48,6 posto ukupnih oraničnih površina, a Republici Srpskoj oko 55,4 posto.

Koliko je važno u zemlji proizvoditi svoju hranu najbolje se pokazalo u martu ove godine, kada su se granice svih zemalja zatvorile, police hrane ispraznile, a građani bili zabrinuti zbog straha od nestašice brašna, ulja, šećera…

Na to da je proizvodnja hrane osnova svega, ukazao je na u hutbi u Gazi Husrev-begovoj džamiji i reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović. Podsjetio je na preporuku koju je ljudima u amanet ostavio Muhammed a.s., a koja glasi: "Kada bi nastupio Sudnji dan, a u ruci nekog od vas bila sadnica, pa ako bude u mogućnosti da je zasadi, neka to učini." 

- Siđimo u naša polja i naše bašče, tamo je oduvijek bio Božiji nimet za nas i za našu djecu - poručio je reis Kavazović u hutbi održanoj krajem marta.

Podvukao je kako zemlja već odavno vapi za našim rukama, a strahuje od naše pohlepe.

- Našim primjerom poučimo djecu kako da zasiju vrt, kako da se s ljubavlju odnose prema zemlji. Vrijeme je da ih naučimo kako da zahvale Bogu na nimetima zemlje, vode i vazduha. Ona nam uvijek iznova, poput majke, daje svoje plodove, a zauzvrat traži samo malo poštovanja. Vrijeme je da naš asiluk prema majci zemlji prestane - riječi su kojima je reis Kavazović pozvao ljude da odgovorniji budu i prema sebi i prema zemlji, koja zjapi neobrađena.

Da se samo dio trenutno neobradivo zemljište zasije, ne bi trebalo uvoziti ni gram pšenice, kukuruza, ulja, krompira… 

Koliko smo ovisni o uvozu najbolje pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO). Bosna i Hercegovina je u 2019. godini uvezla žitarica u iznosu od 206.437.882 KM. Od toga je pšenice uvezeno u vrijednosti nešto većoj od 121 milion KM, a najveći dio otpada na Mađarsku (70 miliona), Hrvatsku (26) i Srbiju (24). 

Ječma je uvezeno u vrijednosti devet miliona KM, a opet smo najviše uvezli iz Mađarske, Hrvatske i Srbije, nešto više od osam miliona KM. Kada je u pitanju kukuruz, uvezeno ga je u vrijednosti 63 miliona KM, a čak 53 miliona plaćeno je Srbiji za ovu poljoprivrednu kulturu. Riža je neizostavan dio namirnica u kuhinji bh. građana, a u 2019. najviše se količina uvezlo iz Italije, u vrijednosti 4,8 miliona KM. 

Trend je nastavljen i u prva četiri mjeseca 2020. godine. Ukupno je žitarica uvezeno u vrijednosti 88 miliona, a prednjači pšenica (51 milion), kukuruz (30 miliona) i riža (4,3 miliona). Opet su iste zemlje u pitanju - Mađarska, Srbija, Hrvatska i Italija. 

Ovisni smo o uvozu kada je riječ i o voću i povrću. Podaci Vanjsko trgovinske komore (VTK) BiH za prošlu godinu pokazuju da smo ovih namirnica uvezli u rekordnoj vrijednosti od 402 miliona KM, što potvrđuje manjak proizvodnje na domaćem tržištu. U 2015. godini taj uvoz je iznosio tek 293 miliona KM 

Iz ovih podataka jasno je da je važan segment proizvodnje hrane u BiH ovisan o uvozu, a dobra vijest je da zaliha hrane, s obzirom da epidemija korone virusa još traje, kako tvrde nadležni, ima dovoljno.

(A.N./Preporod.info)