U zadnjih deset godina BiH ostala bez 40.504 svojih građana

Sve je veći broj Bosanaca i Hercegovaca koji odlaze iz zemlje i više se ne vraćaju, a za osam mjeseci ove godine bh. državljanstva se odreklo 1.829 osoba, potvrdio je za Preporod.info Milan Zjajić, pomoćnik ministra u sektoru za državljanstvo i putne isprave Ministarstva civilnih poslova BiH. 

Ovaj broj pokazuje da trend ispisa iz knjige bh. državljana nezaustavljivo raste i da je svakog mjeseca sve više onih koji uzimaju državljanstvo neke druge zemlje.

Brojke su šokantnije ako se uzme u obzir da je u navedenom period zbog pojave korona virusa cijeli svijet "stao" na nekoliko mjeseci. Nisu radile firme, javni prijevoz, škole...Ali ni korona nije uspjela "zaustaviti" naše građane da se ne odriču svog državljanstva.  

Prema podacima koje smo dobili od Ministarstva civilnih poslova BiH, u cijeloj prošloj godini državljanstva BiH se odreklo 4.135 osoba.

Gledajući na navedene brojke proizilazi da se dnevno iz knjige bh.državljana ispiše više od 11 osoba! 

- Od početka januara 2010. godine do danas državljanstva BiH se odreklo 40.504 osobe. Najveći porast odricanja državljanstva desio se 2003. godine, kada je zabilježeno čak 9.125 takvih slučajeva. Cijenimo da je starosna struktura osoba koje se odriču državljanstva BiH znatno ispod prosječne starosne strukture u zemlji. Manji broj čine starije osobe, a često se državljanstva BiH odriču cijele porodice. U nekim slučajevima jedan od roditelja zadržava državljanstvo BiH, a drugi roditelj i djeca se odriču - kazao je Zjajić.   

Građani odlaze ponajviše u potrazi za boljim životom.  

Inače, u postupku odricanja od bh. državljanstva stranke nisu dužne navesti razloge zbog kojih to čine, ali, kako saznajemo, u neformalnim razgovorima najčešće kao razlog navode pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inozemstvu i općenito veća prava u zemljama u kojima žive.   

Taksu u iznosu od 800 KM plaćaju svi oni koji se našeg državljanstva odriču u korist svih zemalja svijeta, izuzev ako uzimaju državljanstvo neke od zemalja bivše SFRJ. U tom slučaju plaćaju 200 KM.  

- Odricanje se uglavnom vrši u korist državljanstva Njemačke, zatim Austrije pa Slovenije... - kazao je Zjajić.  

Napominje i da BiH BiH ima sporazume o dvojnom državljanstvu sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom. Pojašnjava da naši državljani, kako bi stekli pravo na pasoš druge države, moraju u inozemstvu boraviti određeno vrijeme.  

- Građanin koji je napunio 18 godina, koji živi u inostranstvu i ima državljanstvo druge države, ili mu je zagarantirano sticanje državljanstva druge države, ima pravo da se odrekne državljanstva BiH. Djetetu koje živi u inostranstvu i ima državljanstvo druge države ili mu je isto zagarantirano prestaje državljanstvo BiH odricanjem na zahtjev oba roditelja kojima je državljanstvo BiH prestalo odricanjem, ili na zahtjev jednog roditelja kojem je državljanstvo BiH prestalo odricanjem uz saglasnost drugog roditelja koji je državljanin Bosne i Hercegovine, ili na zahtjev jednog roditelja kojem je državljanstvo BiH prestalo odricanjem, ako je drugi roditelj mrtav ili je izgubio roditeljsko pravo ili je stranac ili lice bez državljanstva ili na zahtjev usvojitelja ako mu je prestalo državljanstvo BiH odricanjem i odnos između usvojitelja i usvojenog djeteta je odnos potpunog usvojenja. Ako je dijete starije od 14 godina, zahtijeva se njegov pristanak - pojasnio je Zjajić.  

Procjenjuje se da je država BiH u prošloj godini od taksi koje se naplaćuju za odricanje od državljanstva zaradila 3.427.200 KM, a od 2014. do 2019. godine oko 20 miliona KM. 

(A.N./Preporod.info)