Sjećanje na dan kada je spaljena sarajevska Vijećnica

U noći između 25. i 26. avgusta 1992. godine, prije 28 godine, srpske snage lojalne ratnom zločincu Radovanu Karadžiću spalile su sarajevsku Vijećnicu.

U požaru nastalom nakon intenzivnog granatiranja, izgorjelo je više od  90 posto knjižnog fonda i neprocjenjivih dokumenata iz historije naše zemlje. 

Plamen je u najreprezentativnijem i najljepšem objektu iz austrougarskog perioda progutao riznicu blaga Nacionalne i univerzitetske biblioteke (NUB) BiH, koja je bila brižno čuvana, obrađivana i dostupna građanima skoro pola stoljeća.  

Sarajevo je tu noć ostalo bez skoro tri miliona zbirki koje svjedoče o koegzistenciji različitih kultura, nacija i religija na području BiH. Za noć je zauvijek izgubljeno i oko tri stotine unikatnih rukopisa neprocjenjive vrijednosti.

Bio je to, kako ocjenjuju analitičari, "pokušaj uništenja civilizacijskog koda jedne multietničke države". Paljenje i uništavanje Vijećnice je barbarski čin koji je proveden pod opsadom grada koja je trajala više od 1.400 dana. Pri tome je ubijeno oko 11.000 građana, od toga oko 1.500 djece. 

- S obzirom na epidemiološku situaciju, za razliku od prethodnih godina kada se godišnjica obilježavala u prostorijama Vijećnice, ovaj put taj će datum biti obilježen virtualnom izložbom koja sadrži i obraćanje direktora NUB-a BiH Ismeta Ovčine, saopćeno je iz te institucije. 

Ovčina je naveo da je u noći između 25. i 26. avgusta 1992. godine sa brda oko Sarajeva, agresor granatirao zgradu Vijećnice u kojoj je od januara 1951. godine bila smještena Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH.  

- U tom kulturocidu i urbicidu stradalo je 90 posto bibliotečkog fonda, tj. više od dva miliona bibliotečkih jedinica. Za uništenje ovog hrama kulture još uvijek niko nije odgovarao  - istakao je Ovčina. 

Naveo je da je obnova zgrade Vijećnice trajala više od jednog desetljeća, u kojoj je posebno značajnu ulogu imala Evropska komisija i UNESCO, a svečanom otvorenju u maju 2014. godine prisustvovale su mnoge zvanice iz zemlje i inostranstva. 

Insert iz dok. filma "Agresija na BiH"

Tokom obnove, u svaku prostoriju Vijećnice ugrađen je i jedan stari dio koji je "preživio" požar prije 28 godina.

Mnoge stvari unutar ove ljepotice su specifične. Rubovi zidova zlatne boje zapravo su zaista zlatni. Rađeni posebnom tehnikom, premazivani su listićima zlata potopljenim u boju, posebnim kistom od kamilje dlake.

Starom izgledu Vijećnice doprinijele su i brojne stvari koje su iz nje spašene i sačuvane, pa je tako najveći broj predmeta pronađen u Zagrebu i Beču u muzejima.

Iako je sve u njoj novo, Vijećnica i danas naprosto odiše periodom u kojem je i napravljena. U njoj se sada čuvaju knjige i rukopisi od iznimne vrijednosti i rariteti, za koje su napravljene prostorije sa posebnom temperaturom i vlažnosti za njihovo što bolje očuvanje.

(A.N./Preporod.info)