Bijela kuga zatvara škole, korona ih prazni
Ostalo je nekoliko dana da zvanično počne nova školska godina, kako je to početkom septembra ranijih godina i bivalo.
No, ove godine situacija je drugačija. Školarci u Bosni i Hercegovini, a posebno njihovi roditelji, iz dana u dan budno prate sve navode o početku nastave u okruženju epidemije korona virusa. Tako, kako je suditi po odlukama nadležih, barem za sada, početkom septembra tek neke škole će početi s radom.
U manjem bh. entitetu Republika Srpska (RS) najavljeno je da će prvo zvono zazvoniti 1. septembra.
Učenici će biti u klupama uz izmijenjene uvjete i uz sve propisane mjere. Odlukom nadležnih, školski čas će trajati maksimalno 30 minuta, a razredi će biti podijeljeni u grupe po 15 učenika. Između dvije smjene će biti pauza od najmanje 15 minuta, kako bi se dezinficirale učionice, navodi se iz Vlade RS-a.
Kada je riječ o Federaciji BiH nastava će, barem kako se za sada zna, početi samo u Kantonu Sarajevo (KS). Prema informacijama iz Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade KS, nova školska godina počinje 1. i 2. septembra, a prve dvije sedmice će se odvijati različito.
Tako će prijem prvačića biti održan 1. septembra po odjeljenjima u fiskulturnim salama ili dvorištu ili holu škole. Preporučuje se školama i da prijem prvačića organiziraju tako da svako odjeljenje ima poseban termin prijema.
Za učenike razredne nastave, osim učenika prvih razreda, redovna nastava u školi počinje 2. septembra. Nastava će se izvoditi u grupama od maksimalno 15 učenika, uz trajanje časa od 30 minuta, s odmorima od pet minuta i bez velikog odmora.
U odjeljenjima u kojima nije moguće ispoštovati maksimalno dozvoljeni broj učenika, škola će napraviti raspored naizmjeničnog pohađanja online nastave i redovne nastave.
Učenici s hroničnim oboljenjima i učenici koji u zajedničkom domaćinstvu imaju osobe s hroničnim oboljenjima, stare i iznemogle osobe i druge osobe iz rizičnih skupina nisu u obavezi pohađati redovnu nastavu u školi.
Nastavnik/ica razredne nastave, odnosno predmetni nastavnik/ica, učenicima koji nisu bili prisutni na nastavi neposredno nakon završetka će dostaviti materijale elektronskim putem. Učenici s teškoćama nisu u obavezi pohađati redovnu nastavu u školi.
Škola će tim učenicima, u saradnji s roditeljima, dostavljati nastavne materijale i preporuke/smjernice za usvajanje nastavnih sadržaja.
Predmetna nastava od petog do devetog razreda će se se izvoditi po principu "online" modela. Za sve učenike srednjih škola nastava će se od 1. do 14. septembra izvoditi po "online" modelu, osim učenika srednjih škola za učenike s teškoćama u razvoju i Srednje muzičke škole.
Nova školska godina u Kantonu 10 redovno će krenuti 7. septembra, objavila je Vlada ovog kantona. Odluka o početku nove školske godine donesena je na zajedničkom sastanku direktora osnovnih i srednjih škola s ministricom rada, zdravstva, socijalne zaštite, te ministrom nauke, obrazovanja, kulture i sporta i direktoricom Zavoda za javno zdravstvo Kantona 10.
Šta će biti s đacima u drugim kantonima u Federaciji BiH, s obzirom na novonastalu epidemiološku situaciju koju je uzokovao korona virus, ostaje da se vidi. Čekaju se odluke Kriznog štaba i nadležnih ministarstava.
Dok neki govore da će se nastava odvijati u školama, drugi su pak stava da bi online učenje bilo najbolje i najsigurnije rješenje. Valja napomenuti da sve škole u Federaciji BiH nisu dobro opremljene, loše su opremljena kupatila, dotrajala je stolarija, a i higijenski uslovi nisu zadovoljavajući.
Najveću muku, ipak, muče roditelji.
Svi su stava da se sa zdravljem djece ne treba igrati, te da je neophodno uraditi sve kako bi djeca bila sigurna, ukoliko se početkom septembra zapute u školske učionice. Ima i onih koji smatraju da nastava na daljinu dugoročno nije riješenje, te da je povratak u učionicu potreban za kvalitetno obrazovanje.
Roditelji osim straha za zdravlje djece, muče i muke, jer ne znaju da li da djeci, kako je to do sada svih godina bivalo, kupe nove patike, pantalone, majice... S obzirom da odluka u većini kantona nije donesena, u posljednji čas će morati da reaguju.
Iz Sindikata obrazovanja saznajemo da će roditelji biti ti koji će djeci, ukoliko se krene u školu, morati kupovati maske, ali i svako jutro po odlasku u školu mjeriti temperaturu.
- Velike dileme su pred nama. Za djecu bi najbolje bilo da idu u školu kao i do sada. No, korona je sve to izmjenila. Iskreno, bojim se svoje djete poslati u školu da se ne zarazi. A ako se u kojem slučaju to desi, ko će za to odgovarati? Šta ako ned'o Bog dođe do fatalnog ishoda? Da li je iko o tome milsio - pita se majka Sedina Delić.
Glavobolje i strah od toga šta se sve može desiti ima i Zuhra Mehić, posebno zbog toga što smatra da bi najbolje za djecu bilo da idu u školu.
- Za to sam da djeca u školi uče sve što treba. Od online modela nema puno hajra. Slabo tu znanja ima - kaže Mehić.
Osim ovih briga, roditelji strahuju i od iskustva iz marta, kada im je u petak rečeno da nema razloga da se zatvaraju škole i vrtići, a onda u nedjelju popodne donesena odluka o njihovom zatvaranju, pa u ponedeljak nisu znali ko će im čuvati djecu dok su na poslu.
Stoga su neke majke čak na poslu koji su radile godinama dale otkaz. Zbog svoje djece žrtvovale su karijeru, čak i egzistenciju dovele u pitanje. Kažu da neko toj djeci kući mora pokazati zadaću. Žalosno je da za takve majke država ne nudi nikavo rješenje. Niko se nije sjetio da im ponudi simbolično novčanu naknadu.
Ovo je samo nekoliko problema koji su isplivali na površinu, a sudeći po situaciji koja je neizvjesna, problema će biti dosta.
No, struka je jednoglasna, ipak, da je najveći problem to što je i ove godine manji broj djece koji će uopšte ići u školu.
Naime, prema podacima Federalnog ministartsva za obrazovanje, a prema određenim preliminarnim pokazateljima, nastavljen je trend smanjenja broja upisanih učenika u osnovnim i srednjim školama.
Poređenja radi, u školskoj 2015/2016. u Federaciji BiH kada je riječ o osnovnoj školi, bilo je 191.210 đaka, dok je 2019/2020. taj broj smanjen za 12.160, odnosno na ukupno 179.050 osnovaca.
Znatno je manje i prvačića.
U 2015/2016. godinu bilo je upisano 21.885 prvačića, dok je u školskoj 2019/2020. godinu uspisano svega 19.079, dakle za 2.806 đaka manje.
- Pored navedenih podataka, treba navesti da je u proteklih pet školskih godina broj osnovnih škola smanjen za 42 škole - kažu za Preporod.info iz Federalnog ministarstva obrazovanja.
U istom razdoblju u srednje škole u FBiH upisano je 23.698 učenika, dok je za pet godina taj broj smanjen za 3.626 đaka, te je ukupan broj srednjoškolaca u 2019/2020.školskoj godini bio 20.072.
Podaci su dosta alarmantniji kada je riječ o ukupnom broju srednjoškolaca u ovom vremenskom periodu. Ukupan broj učenika u 2015/2016 bio je 87.813, a u školskoj 2019/2020. manji je za 14.784. Ukupno ih je samo 73.029.
U proteklih pet školskih godina broj srednjih škola povećan je za tri škole, ali, istovremeno, ukupan broj odjeljenja srednjih škola smanjen je za 216 - kazali su nam iz Federalnog ministarstva obrazovanja.
(A.N./Preporod.info)
