Naučni skup: Isa-beg Ishaković- utemeljitelj Sarajeva
O ovom vojskovođi i upravitelju koji slovi i kao osnivač grada Sarajeva, svoje mišljenje iznijeli su: dr. Behija Zlatar, dr. Enes Pelidija, dr. Vesna Mešeta- Aščerić i dr. Senaid Zajimović, dr. Ismet Bušatlić, dok je moderator bio dr. Sedad Bešlija.
Osvrnuvši se na hronološki razvoju grada Sarajeva u doba Isa-bega Ishakovića, dr. Behija Zlatar je istakla:“Sredinom 15. stoljeća Isa-beg Ishaković je došao na ove prostore i započeo sa izgradnjom grada. Iako je ovdje i ranije bilo naselje, godina 1462., kada je napisana Vakufnama Gazi Isa-bega Ishakovića, smatra se godinom kada je Sarajevo izgrađeno. Nakon Isa-bega Ishakovića i brojni drugi namjesnici i trgovci su učestvovali u izgradnji grada, tako da je Sarajevo već krajem 15. stoljeća bilo razvijen grad, a krajem 16. stoljeća je imalo oko 100 mahala i bio je to jedan od najljepših gradova na Balkanu”.
O Isa-begovoj vakufnami kao najstarijem dokumentu za izučavanje nastanka Sarajeva govorio je dr. Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije, naglasivši: “Vakuf Gazi Isa-bega je u vrijeme kada je obznanjena njegova vakufnama posjedovao impozantnu imovinu. Ona je shodno vremenu i običajima tog doba bila jasno i precizno određena i omeđena. U „zlatno doba Sarajeva“, Gazi Isa begov vakuf je bio u stanju ispuniti vakifovu volju i odgovoriti sve većim potrebama urbanizacije grada“. On je informirao da je samo na području Baščaršije identificirano 117 čestica vakufskih parcela, što poslovnih prostora i vjerskih objekata.
U svom izlaganju dr. Enes Pelidija je ukazao na brojne objekte koje je Ishaković dao izgraditi u Sarajevu, Skoplju, Novom Pazaru i drugim mjestima, dok se dr. Vesna Mušeta- Aščerić posebno osvrnula na razvoj Sarajeva od kasabe do šehera.
Upoznavši prisutne da je okrugli sto simbolično održan upravo na dan ovjere Vakufname Isa-bega, kao predsjednik Udruženja Isa-beg Ishaković, Elvis Pivić akcentirao je: “Na današnji dan 1462. godine je zaključena Vakufnama Isa-bega Ishakovića, rodni list Sarajeva, i zato danas želimo potaknuti i građane Sarajeva i sve one kojima bi Isa-beg Ishaković trebao biti primjer u razvoju i pokazati javnosti kako je Isa-beg s vizijom napravio koncept kojim čak i 555 godina nakon njegovog vremena baštinimo njegovu kulturu i koristimo objekte koje nam je ostavio”.
Osvrnuvši se na hronološki razvoju grada Sarajeva u doba Isa-bega Ishakovića, dr. Behija Zlatar je istakla:“Sredinom 15. stoljeća Isa-beg Ishaković je došao na ove prostore i započeo sa izgradnjom grada. Iako je ovdje i ranije bilo naselje, godina 1462., kada je napisana Vakufnama Gazi Isa-bega Ishakovića, smatra se godinom kada je Sarajevo izgrađeno. Nakon Isa-bega Ishakovića i brojni drugi namjesnici i trgovci su učestvovali u izgradnji grada, tako da je Sarajevo već krajem 15. stoljeća bilo razvijen grad, a krajem 16. stoljeća je imalo oko 100 mahala i bio je to jedan od najljepših gradova na Balkanu”.
O Isa-begovoj vakufnami kao najstarijem dokumentu za izučavanje nastanka Sarajeva govorio je dr. Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije, naglasivši: “Vakuf Gazi Isa-bega je u vrijeme kada je obznanjena njegova vakufnama posjedovao impozantnu imovinu. Ona je shodno vremenu i običajima tog doba bila jasno i precizno određena i omeđena. U „zlatno doba Sarajeva“, Gazi Isa begov vakuf je bio u stanju ispuniti vakifovu volju i odgovoriti sve većim potrebama urbanizacije grada“. On je informirao da je samo na području Baščaršije identificirano 117 čestica vakufskih parcela, što poslovnih prostora i vjerskih objekata.
U svom izlaganju dr. Enes Pelidija je ukazao na brojne objekte koje je Ishaković dao izgraditi u Sarajevu, Skoplju, Novom Pazaru i drugim mjestima, dok se dr. Vesna Mušeta- Aščerić posebno osvrnula na razvoj Sarajeva od kasabe do šehera.
Upoznavši prisutne da je okrugli sto simbolično održan upravo na dan ovjere Vakufname Isa-bega, kao predsjednik Udruženja Isa-beg Ishaković, Elvis Pivić akcentirao je: “Na današnji dan 1462. godine je zaključena Vakufnama Isa-bega Ishakovića, rodni list Sarajeva, i zato danas želimo potaknuti i građane Sarajeva i sve one kojima bi Isa-beg Ishaković trebao biti primjer u razvoju i pokazati javnosti kako je Isa-beg s vizijom napravio koncept kojim čak i 555 godina nakon njegovog vremena baštinimo njegovu kulturu i koristimo objekte koje nam je ostavio”.
