Dužnost u džamiji Aja Sofiji obavljat će tri imama i pet mujezina
Uz prisustvo oko 350.000 vjernika, klanjanjem prvog džuma-namaza nakon 86 godina u petak je ponovo za namaz otvorena istabulska Aja Sofija, čime je ponovo postala džamija. Imami i mujezini koji će služiti u ovoj džamiji nagrađivani su na naconalnim i međunarodnim takmičenjima u oblastima islamskog prava i lijepom učenju Kur'ana, javlja Anadolu Agency (AA).
Nakon što je Vrhovni sud Turske poništio odluku Vijeća ministara iz 1934. godine kojom je džamija Aja Sofija pretvorena u muzej, Aja Sofija je ponovo otvorena za molitvu i prešla je pod ingerenciju Uprave za vjerske poslove Turske (Diyanet).
Diyanet je imenovao tri imama i pet mujezina koji će obavljati dužnost u Aji Sofiji, a po svemu sudeći Aja Sofija je u sigurnim rukama s obzirom da je riječ o iskusnim imamima i mujezinima koji su nagrađivani na međunarodnom nivou.
Na mjesto glavnog imama imenovan je prof. dr. Mehmet Boynukalin, te još dvojica imama Ferruh Mustuer i Bunyamin Topcuoglu, a riječ je o imamima koji su osvojili prva mjesta na svjetskim takmičenjima u lijepom učenju Kur'ana. Mujezini Aje Sofije će biti Mehmet Hadi Duran, Ibrahim Coban, Sukru Asileren, Alpcan Celik ı Ridvan Akbas.
Glavni imam Aje Sofije Mehmet Boynukalin profesor je Fakulteta islamskih nauka Univerziteta Marmara, Odsjek za islamsko pravo.
Boynukalin je rođen 1971. u Istanbulu, diplomirao je na Univerzitetu Al-Azhar u Kairu, 1992. godine.
Nakon što je 1995. godine odbranio magistarski rad, Boynukalin je 1999. godine odbranio i doktorski rad na temu "Potreba obnavljanja fikhskih metoda i povezane rasprave". Radio je na nizu projekata iz oblasti tefsira, osim turskog, govori arapski i engleski jezik. Oženjen je i otac četvoro djece.
Drugi imam Aje Sofije hafiz Ferruh Mustuer rođen je u Kutahyi 1971. godine, gdje je završio osnovnu i srednju školu, te postao hafiz. Bio je dugogodišnji vjerski službenik u Austriji, u periodu od 2006. do 2010.
Fakultet islamskih nauka završio je na Univerzitetu Ankara, a 2013. godine je postavljen za imama džamije Yeni u Istanbulu. Na svjetskom takmišenju lijepog učenja Kur'ana 2015. godine u Kuvajtu osvojio je prvo mjesto. Oženjen je i otac troje djece.
Hafiz Bunyamin Topcuoglu, treći imam Aje Sofije, rođen je 1980. godine u Erzurumu. Na Istanbulskom univerzitetu završio je Fakultet islamskih nauka, a šest godina je obnašao dužnost imama i hatiba Fatihove džamije u Istanbulu.
Oženjen je i otac troje djece, Topcuoglu je tri puta bio prvak Turske u lijepom učenju Kur'ana i jedanput svjetski prvak.
Među mujezinima Aje Sofije su Mehmet Hadi Duran i Ibrahim Coban, dugogodišnji mujezini Sultanahmetove (Plava) džamije u Istanbulu. Sukru Asileren je dugogodišnji mujezin džamije Kadikoy Selamicesme i osvajač drugog mjesta na takmičenju u lijepom učenju Kur'ana organizovanom na Radio televiziji Turske (TRT).
Alpcan Celik je dugogodišnji imam i hatib džamije Emirgan i osvajač prvog mjesta na svjetskom takmičenju u lijepom učenju Kur'ana organizovanom 2014. godine. Peti mujezin Aje Sofije je Ridvan Akbas, dugogodišnji mujezin Beyazitove džamije i osvajač prvog mjesta na takmičenju u lijepom učenju ezana organizovanom 2015. godine.
Aja Sofija kao crkva je služila 916 godina, do osvajanja Istanbula, dok je status džamije imala od 1453. do 1934., kada je dobila status muzeja.
Turski sud je 10. jula poništio odluku nekadašnje vlade te zemlje kojom je 24. novembra 1934. godine Aja Sofiji dodijeljen status muzeja. Činom poništenja pomenute odluke, Aja Sofiji je vraćen status džamije.
Kao jedna od najposjećenijih turističkih destinacija u gradu na Bosforu, Aja Sofija je od 1985. godine uvrštena na UNESCO-vu listu svjetske kulturne baštine.
Nadležne službe su proteklih dana uredile prostor unutar, ali i na platoima oko Aja Sofije.
Turske vlasti su najavile da će i dalje čuvati kulturno-historijske vrijednosti Aja Sofije i to na način da će za vjerske obrede u njoj biti nadležna Uprava za vjerske poslove Turske, a o restauraciji, konzervaciji i zaštiti će brinuti Ministarstvo kulture i turizma te zemlje.
Turisti će i dalje moći posjećivati Aja Sofiju, i to besplatno, a freske na zidovima će zavjesama biti prekrivane samo za vrijeme namaza u džamiji.
(Anadolija)
