Muharemović: Kušlat tvrđavi i džamiji Kušlat se dolazi mahsuz
Džamiji Kušlat se dolazi mahsuz. Da bi je posjetili, treba planirati pola sata pješačenja u jednom pravcu, ali po prelijepoj podrinjskoj šumi, sa izuzetnim pogledom na bosanske ljepote - kazao je u razgovoru za Fenu predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Zvornik Mustafa ef. Muharemović.
Na špicastoj stijeni visokoj 500 metara, pored saobraćajnice Sarajevo-Zvornik, nedaleko od ušća rijeke Jadar u Drinjaču, godinama mami poglede putnika tvrđava Kušlat i u njoj, kao gnijezdo ptica - džamija Kušlat.
Izgrađena je sredinom 15. stoljeća, prije osmanskog osvajanja srednjovjekovne države Bosne 1463. godine. Neposredno pored istoimene utvrde, džamija Kušlat nastala je u periodu 1459-1462/3. godine i zasigurno je jedna od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini. Zgrada džamije u izvornom obliku i na istom mjestu traje već 550 godina.
Muharemović navodi da je džamija u vlasništvu Islamske zajednice (IZ) u BiH, odnosno njeno zemljište i džamijsko dvorište ukupno 980 m2 su vakuf džamije Kušlat. Brigu o džamiji vodi IZ u BiH, sa Medžlisom IZ Zvornik i džematlijama Drinjače i Pahljevića.
U džamiji se ne obavlja redovno džuma-namaz. Obično se organizira klanjanje džume trećeg petka u ramazanu te godišnje okupljanje i džuma-namaz zadnjeg petka u augustu.
- Džamija ima svoje legende, ali ima i svoju bogatu historiju. Bila je a i sada je inspiracija umjetnicima. Tako da svi koji je posjete zažele da posjetu ponove – kaže efendija Muharemović.
Osim historijske važnosti, brojne putnike namjernike privlači i atraktivna lokacija na kojoj je džamija smještena. Za mnoge je izazov penjati se 500 metara uz oštru liticu, puteljkom koji vijuga oko litice kao sema ples derviša.
- Zbog toga i drugih razloga veoma često se najave posjete. Radi se o grupama i pojedincima iz Bosne i Hercegovine, ali i strancima. S obzirom na to da je džamija odmaknuta od najbližeg naselja, potrebno je najaviti se, da bi se dobio ključ i time posjeta bila potpuna – ističe Muharemović.
Džamija ima iznimno značajnu vrijednost kao graditeljsko i kulturno-historijsko dobro zbog dugog vijeka. Nakon što su je srpske snage zapalile u ratu 1992.-1995.godine, zgrada džamije je obnovljena u izvornom obliku i na istom mjestu.
O historiji i ljepoti džamije govore brojni zapisi, ali i legende. Tako je nobelovac književnik Ivo Andrić, prolazeći kraj Kušlata zapisao: "Kakav ste vi Bosanac kad ne znate za Kušlat. To vam je na onom dijelu starog puta koji od Zvornika vodi prema središnjoj Bosni, a poznat je i po tome što je tu sagrađena prva džamija u Bosni".
Jedna od legendi govori da su tu džamiju mještani Konjević Polja i Pahljevića izgradili u ravnici, pored puta, ali su je morali stalno iznova graditi jer bi džamija uvijek osvanula baš na stijeni.
Godine 2016. godine snimljen je film "Kušlat – džamija u kojoj od petka do petka klanjaju džennetske ptice". Govori o legendi koju narod pripovijeda stoljećima.
Nekada davno, vrlo pobožna žena održavala je i čistila džamiju na stijeni. Imala je dvoje male djece. Jedne prilike, ona je klanjala namaz a djeca su se igrala ispred džamije. U jednom trenutku, začula je vrisak djece – znala je da su djeca pala u provaliju, ali nije prekidala namaz. Kada je predala selam i završila namaz, sa zebnjom u srcu je potražila svoja djecu u haremu džamije – ali nije ih bilo. Brzo je uskom stazom sišla u podnožje brda – tu je zatekla svoju djecu kako se veselo igraju.
Legenda kaže dok su djeca padala u ponor, sletio je melek, anđeo, u obliku ptice i krilima svojim blago spustio djecu u podnožju stijene.
Inače, naziv "kušlat" potiče od riječi "kuš" što na turskom jeziku znači ptica. Kažu da je Kušlat dobila ime po ptičijem gnijezdu.
Tvrđava Kušlat i njena džamija zbog veličine duhovnosti, ljepote, u svom sjećanju čuvaju i dah ljubavi, jer ovdje su mnogi izgovarali sudbonosno "da" prilikom vjenčanja, tu se izjavljivala ljubav, a neki posjetioci kažu da mogu i danas čuti zikr sufija, derviša.
S obzirom na to da je džamija udaljena od najbližeg naselja, potrebno je najaviti posjetu te se zainteresirani mogu obratiti Medžlisu islamske zajednice Zvornik ili predstavniku džematskog odbora Drinjača u Pahljevićima.
(FENA)
