Sud BiH: Branko Čigoja i drugi proglašeni krivim za ratne zločine

Sud Bosne i Hercegovine je u utorak izrekao prvostepenu presudu kojom su Branko Čigoja, Željko Todić i Saša Boškić proglašeni krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva, prenosi Anadolu Agency (AA).

Stoga, vijeće Suda BiH, za počinjeno krivično djelo osuđuje optužene Čigoju, Todića i Boškića na kaznu zatvora u trajanju od po 14 godina. Nasuprot navedenom, optuženi Milorad Glamočak oslobođen je optužbi za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva, objavili su iz Suda BiH.

Optuženi Čigoja, Todić i Boškić su proglašeni krivim da su tokom rata u BiH i u vrijeme oružanog sukoba između pripadnika Armije Bosne i Hercegovine i pripadnika Vojske Republike Srpske, kao pripadnici Izviđačkog voda pri 11. lakoj pješadijskoj brigadi – Mrkonjičke brigade u sastavu VRS-a iz Mrkonjić Grada, postupali protivno pravilima Ženevske konvencije o zaštiti civilnih lica za vrijeme rata od 12. augusta 1949. godine koja zabranjuje nasilje nad životom, zdravljem ili fizičkim ili mentalnim blagostanjem ljudi, naročito ubistvo, a i mučenje svake vrste.

Sud BiH je prema optuženima Čigoji, Todiću i Boškiću izrekao mjere zabrane i to: mjera zabrane putovanja te mjeru zabrane obaveznog povremenog javljanja određenom državnom organu.

Svjedok se uspio sakriti u podrum prilikom izvođenja posljednje grupe

Čigoja, Todić i Boškić su proglašeni krivim za ubistva 28 civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti počinjena 13. septembra 1995. godine. Milorad Glamočak, kao njihov nekadašnji pretpostavljeni, oslobođen je optužbi.

Trojica bivših pripadnika Izviđačkog voda 11. mrkonjićke brigade osuđeni su zbog učešća u ubistvima civila, pripadnika radnog voda koji su bili dodijeljeni toj jedinici.

Vijeće je zaključilo da su civili bili na spratu objekta stare željezničke stanice u Oborcima kada je Čigoja došao i u tri navrata ih izvodio u grupama od po četiri-pet, a potom sve preostale. Utvrđeno je da su Čigoja, Todić i Boškić sa drugima učestvovali u likvidaciji.

Predsjedavajući Vijeća Staniša Gluhajić je istakao svjedočenja preživjelog Mehmeda Heremića, kao i dvojice saboraca optuženih – Vladimira Jarića i G.T.

On je podsjetio da je Heremić opisao lice koje je izvodilo civile i tokom svjedočenja prepoznao Čigoju. Napomenuo je da se ovaj svjedok uspio sakriti u podrum prilikom izvođenja posljednje grupe i tu ostati dok nije bio siguran da je vojska, koja se tog dana povlačila, otišla.

Vijeće je uzelo kao istinite i uvjerljive iskaze iz istrage svjedoka Jarića i G.T., dok nije povjerovalo tvrdnjama koje su njih dovjica iznijeli na suđenju da su u istrazi govorili pod pritiskom istražnih organa.

Gluhajić je podsjetio da su ova dva svjedoka iznijela saznanja da je Todić pitao pomoćnika komandanta za bezbjednost Peru Marića šta da rade s pripadnicima radnog voda, a da mu je on rekao da radi šta hoće, odnosno da ga ne interesuje. Podsjetio je na svjedočenja da je Todić tražio dobrovoljce za likvidaciju civila i da su se javili Čigoja i Boškić, te da su se nakon njihovog odlaska čuli rafali.

Sudija je napomenuo da je balističkim vještačenjem utvrđeno da je pucano iz pet oružja.

Glamočak je, kao nekadašnji komandir Izviđačkog voda, oslobođen optužbi po komandnoj odgovornosti da nije spriječio ni kaznio počinioce zločina. Vijeće je zaključilo da nema dokaza da se Glamočak saglasio s naredbom za ubistva civila, kao ni da je imao svijest da se njegovi potčinjeni spremaju da počine zločin ili da su ga počinili.

- Na osnovu izvedenih dokaza, Sud nije mogao utvrditi da je Pero Marić izdao naredbu za ubistva, a pogotovu ne da je ona izdata u prisustvu Glamočaka - kazao je Gluhajić.

Vijeće je Čigoji, Todiću i Boškiću odredilo mjere zabrane putovanja i prelaska granice, te redovno javljanje u policiju.

Na ovu presudu dozvoljena je žalba Apelacionom vijeću.

(Preporod.info/BIRN/Agencije)