Duratović: Ispraviti grešku, 30. maja već je bilo ubijeno blizu 1000 civila Bošnjačke i Hrvatske nacionalnosti

- Dan bijelih traka je podsjećanje na dan od kog su u Prijedoru, a po nalogu tadašnjeg Kriznog štaba opštine Prijedor, jednim perfidno osmišljenim planom preostali Bošnjaci i Hrvati u svojim domovima bili obilježeni bijelim trakama a njihovi domovi bijelim zastavama - govori za Preporod.info Mirsad Duratović, predsjednik Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banja Luka.

Vlasti bosanskih Srba u Prijedoru su 30. maja 1992. izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se nesrpskom stanovništvu nalaže da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava. 

- Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ovim ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosit će teške posljedice - glasio je poziv na radiju.

Duratović navodi da je cilj obilježavanja bio da se ove dvije etničke grupe i njihovi pripadnici kao takvi lakše raspoznaju i identifikuju u Prijedoru a sve sa ciljem njihovog trajnog uklanjanja sa ovog područja. Taj plan je obuhvatao pretrese, ubistva, odvođenja u logore i nakon mučenja ubijanje u logoru, deportacije, masovne grobnice.

- Ono što je bitno napomenuti i ispraviti grešku koja se već nekoliko godina prenosi kroz medijske izvještaje a to je "da je ovaj čin obilježavanja bijelim trakama bio početak kampanje etničkog čišćenja Bošnjaka i Hrvata u Prijedoru". Treba podsjetiti javnost da su planiranje i pripreme te kampanje počele mnogo ranije, da se počela sprovoditi 30. aprila 1992.godine kada SDS uz pomoć policije izvršava puč u Prijedoru i preuzima vlast i da su do 30. maja 1992. godine naselja Hambarine i šire područje Kozarca već bili etnički očišćeni, da je oko 15 000 stanovnika sa tog područja protjerano iz svojih domova, da su koncentracioni logori Keraterm, Trnopolje i Omarska već bili puni logoraša i da je do tada već bilo ubijeno blizu 1000 civila Bošnjačke i Hrvatske nacionalnosti - podsjeća Duratović.

Obilježavanje u samom gradu i naseljima u kojima je bilo izmiješano stanovništvo provođeno je kako bi zločinci lakše i brže identifikovali stanove i domove Bošnjaka i Hrvata a oni sami kao takvi na ulici.

Veliki broj Prijedorčana pronađen je u oktobru 2013. godine u selu Tomašica, u velikoj masovnoj grobnici. Istraživačko dokumentacijski centar iz Sarajeva navodi da je od 1991. do 1995. godine ubijeno ili nestalo 5.209 građana Prijedora, od toga 4.093 Bošnjaka, 898 Srba te 182 Hrvata.

(Preporod.info)