Ramazanski bajram u Norveškoj pod mjerama restrikcije

Pored raznih restrikcija tokom pandemije virusa COVID-19 vjerski život i vjerske aktivnosti su se ipak provedene, samo na jedan drugačiji način. Novonastale okolnosti su diktirale situaciju, ali šerijatska ispravnost svih obreda je morala biti neupitna. Prilagođavanje okolnostima, šerijatska ispravnost, organizacijska kreativnost i brza reakcija su bili ključni alati i put do uspješne realizacije obilježavanja Ramazanskog bajrama ove godine u Kraljevini Norveškoj.

Piše: Dr. Faruk Terzić

Planirane zajedničke aktivnosti otkazane zbog pandemije

Još od samog početka kalendarske godine znali smo da će Ramazanski bajram biti u nedjelju, 24. maja 2020. godine. Nedjelja je slobodan dan za većinu radnika, djece i omladine, pogodan dan za zajedničke porodične i džematske aktivnosti. Stoga smo na nivou muslimanskih zajednica u Oslu planirali dosta zajedničkih aktivnosti, kako za odrasle tako i za djecu. Bilo nam je važno da Bajram obilježimo dostojanstveno zajedno sa različitim islamskim zajednicama ali i unutar naše Islamske zajednice.

Muslimanske zajednice u Oslu su bile iznajmile veliku halu radi zajedničkog obavljanja bajram-namaza i zajedničke bajramske proslave, a kada je za to saznala i državna televizija (NRK), iskazali su interes da program prenosi uživo. Lista visokih državnih zvaničnika je bila pripremljena i neke od pozivnica već upućene. Sve je bilo dogovoreno, ali se sve moralo i otkazati zbog pandemije virusa Covid - 19 i opasnosti od širenja zaraze. Suočili smo se s do sada nepoznatom situacijom, morali se prilagoditi, razmišljati kreativno i organizirati brzo.

Godišnji susreti Bošnjaka koji su najveće okupljanje Bošnjaka u Norveškoj, a koje je bilo zakazano ove godine kao veliko bajramsko slavlje, također je moralo biti otkazano.

Dogovor o zajedničkim datumima u Islamskog kalendaru

Muslimanske zajednice u Norveškoj već dugo godina nisu slavile Bajram na isti datum, što je stvaralo jednu vrstu razjedinjenosti i zbunjenosti - zar muslimani u jednoj državi ne mogu da slave Bajram isti dan? Mnogi džemati su obično slavili Bajram jedan dan kasnije ili su pratili zemlje iz kojih dolaze većina njihovih članova.

Neki od njih opet nisu htjeli da se uopće angažiraju oko određivanja hidžretskog kalendara nego su puko slijedile odluke iz Saudijske Arabije - kakve god one bile, što je dovodilo do toga da se nekad Bajram klanja i do tri dana razlike između zajednica.

Prošle godine pokrenuta je velika inicijativa da se ugovor o Islamskom kalendaru (hijrikalendaravtale) preformulira, kako bi se svi važni vjerski datumi uskladili i obilježavali isti dan. Tu je od posebne važnosti bilo uskladiti dan početka mubarek mjeseca ramazana, te dva Bajrama.

Islamska zajednica Bošnjaka je kontinuirano zagovarala model godišnje vaktije baziran na astronomskim proračunima u kojem će svi datumi biti unaprijed određeni, bez čekanja na objave neke islamske zemlje ili starog načina izlaska na brda i osmatranja pojave mladog mjeseca. Takav metod slijedi i naša Islamska zajednica u BiH i Diyanet iz Turske, dvije autohtone evropske islamske zajednice.

Sličan dogovor, se hvala Bogu, uspio napraviti i u Norveškoj, i, što je najvažnije, uspio i ispoštovati, tako da ove godine nije bilo nikakvih odstupanja, pa su sve islamske zajednice zapostile istog dana i istoga dana klanjale Bajram.

Ali, ovaj značajni iskorak je nekako ostao u sjeni borbe protiv pandemije. Međutim, riječ je o izuzetno značajnom sporazumu kojeg su postigli muslimani u Norveškoj. Ovaj dogovor nije samo važan za muslimane pojedince nego i za sve institucije kojima će sada biti mnogo lakše unaprijed planirati godišnje, ali i zbog toga što to jasno ukazuje da muslimani u ovoj državi imaju zajednički stav.

U zemlji u kojoj žive muslimani skoro iz svih muslimanskih zemalja i muslimanskih manjina i imaju razne poglede i adete, nekada nije lahko postići ni najjednostavniji dogovor, ali kontinuiran angažman i zalaganje Islamske zajednice Bošnjaka u Norveškoj je urodio plodom, tako da muslimani od ove godine mogu obilježavati važne datume hidžretskog kalendara u isto vrijeme.

Izazovi organizacije bajram-namaza

U normalnim okolnostima bajram-namaz se klanja u džamijama ili velikim iznajmljenim prostorijama, halama ili stadionima i predstavlja najmasovniji zajednički ibadet muslimana u Norveškoj.

Međutim, u vrijeme proglašene pandemije, kada su nadležni zdravstveni organi ograničili sva okupljanja, uključujući i vjerska, na 50 osoba, organizovati klanjanje bajram-namaza je bio poseban izazov.

Mjere su obilovale sitnim ali važnim detaljima koje je bilo teško ispunjavati: razmak između prisutnih treba biti najmanje jedan metar, da se svi prisutni registruju, da postoji jedna osoba koja na sebe preuzima odgovornost organizacije te aktivnosti, da osobe iz rizičnih grupa ne prisustvuju takvim okupljanjima, da se sve dezinficira i da se koristi mobilna aplikacija koja putem GPS-a i bluetootha registruje kretanje i upozorava na eventualni kontakt s osobom koja je bila zaražena. Drugim riječima, savjetovano nam je da se ne okupljamo bez velike potrebe, da ne bismo ugrozili jedni druge.

Bajram-namazu u Džematu Oslo prisustvuje oko 200 klanjača, pa bi veliki broj njih, ukoliko bi ispoštovale sve mjere, morao biti uskraćen za radost klanjanja namaza.

Razmišljalo se i o klanjanju u smjenama, li i to je bilo djelomično rješenje, jer ove godine zbog ukupne situacije u Norvešku nisu došli ni ramazanski imami, studenti islamskih nauka, koji su bitno rasterećivali velike islamske centre klanjanjem bajram namaza u dodatnim prostorima iznajmljenim samo za ovu priliku.

Drugi važan izazov u vezi organizacije bajram-namaza je bio jednako realan kao i opasnost od zaraze virusom Covid-19, a to je sigurnosni aspektu, o čemu se vrlo malo govorilo u norveškim medijima, ali nakon napada na džamiju Al-Noor uoči prošlog Bajrama postojala je jako ozbiljna prijetnja islamskim centrima i džamijama na Bajram.

Javno suđenje glavnom akteru prošlogodišnjeg napada na Al-Noor džamiju, Philipu Manshausu, je bilo u toku i desničarski ekstremisti su počeli žestoko da napadaju i prijete određenim javnim muslimanskim ličnostima. Norveška sigurnosna služba (PST) ubraja napad od strane ovih ekstremista kao jednu od ozbiljnih prijetnji u 2020. godini. Stoga je organizovanje i najavljivanje bilo kakvog skupa, posebno bajram-namaza, nosilo sa sobom i ozbiljan sigurnosni rizik.

Znači, postojale su ozbiljni zdravstveni i sigurnosni rizici. Islamska zajednica je prihvatila odgovornosti i ne te izazove odgovorila na adekvatan način.

Naša želja je bila da bajram-namaz ostane ono što jeste: zahvalnost, radost, jedinstvo i zajedništvo. Pokazalo se da je najsigurnija opcija u ovakvim okolnostima bila klanjanje bajram-namaza u kućama, u okrilju domova, zajedno sa ukućanima. Bajram-namaz se, dakle, nije klanjao u našim džamijama, ali smo organizovali klanjanje namaza u našim domovima. To nije bio nasumični potez nemoći i neznanja, nego dobro isplanirana racionalno i šerijatski opravdana odluka.

Ovakvom odlukom smo ispunili nekoliko važnih ciljeva: očuvanje života i zdravlja u jednoj kritičnoj situaciji, obavljanje vjerskog obreda na isti način za sve pojedince u kojem su mogli učestvovati i muškarci i žene, a to je bajram-namaz u kućama, te obilježavanje velikog vjerskog blagdana na suštinski način, a to je obavljanje namaza i iskazivanje zahvalnosti na blagodatima mubarek mjeseca ramazana.

Bajramska čestitka na autobusima javnog prevoza i autobuskim stanicama glavnog grada

Muslimanske zajednice u Norveškoj su odigrale važnu ulogu u podizanju svijesti o opasnosti COVID-19, širenju relevantnih informacija i aktivnom učestvovanju, u kako su to norveške vlasti nazvale, zajedničkoj nacionalnoj akciji u borbi protiv virusa. Pored raznih promotivnih materijala na društvenim mrežama i kratkih filmova na raznim jezicima, Islamska zajednica Bošnjaka je inicirala i podržala da se putem Muslimanske mreže za dijalog (MDN), koja okuplja najveće muslimanske zajednice u Norveškoj, uputi nekoliko jasnih i javnih poruka.

Prva poruka u gusto naseljenom gradu i javnom prevozu je bila da je važno održavati fizičku distancu kako bi se spriječilo širenje zaraze virusom. To je potkrepljeno kuranskim ajetom koji govori o vrijednosti spašavanja ljudskog života. Druga je bila zahvalnost svim službama i radnicima koji su u teškom stanju pandemije održavali grad. A treća je bila čestitka povodom Bajram namaza. Ovo je prvi put u historiji Norveške da su muslimanske zajednice izašle u javnost s jasnim porukama iz Kur'ana i s jasnom čestitkom povodom Bajrama. Tako su muslimani u Norveškoj jasno pokazali da su i oni aktivni učesnici u kriznom vremenu borbe protiv korona virusa.

Drive-in podjela bajramskih paketića

Obično za Bajram organizujemo bajramske programe za naše najmlađe. Oni sadrže poučnu stranu vjerskog nauka i predavanja, zajednički ručak, kulturnu manifestaciju i dijeljenje bajramskih poklona. S djecom su tu i roditelji, tako da su to obično bajramska druženja koja su porodičnog karaktera. Takav jedan program nismo mogli organizovati ovog bajrama. Bilo nam je žao, jer su djeca provela mnogo vremena u izolaciji, a cijelo vrijeme su pohađali online školu i online mekteb. Mislili smo da nešto trebamo da učinimo kako bi ih nagradili, nešto neobično, ali u skladu s mjerama restrikcije.

Došli smo na ideju da organizujemo podjelu drive-in bajramskih paketića tamo gdje je to bilo moguće, odnosno da pozovemo djecu da s roditeljima i starateljima dođu do džamije u autima, nekim drugim prijevoznim sredstvom ili pješice, te da preuzmu bajramske paketiće. Reakcije roditelja i djece je bila izuzetno pozitivne. Djeca i roditelji u bajramskim odjelima su dolazili pred džamiju, sa osmjehom na licu, veseli i vedri. Dijelili smo zajedničku sreću i radost, pazili jedni na druge, ali i veselili se velikom blagdanu - Ramazanskom bajramu.

U drugim džematima se organizovala podjela bajramskih paketića na kućne adrese ili određene punktove. Sve u svemu, svaki džemat je organizovao raspodjelu paketića na način koji je bio najpogodniji tom području.

Bajramska video-poruka polaznika vjerske pouke

Da bi upotpunili radost, zamolili smo djecu, polaznike vjerske pouke, da snime jednu poruku za Ramazanski bajram. Svako je snimio svoju poruku, ono što je htio da podjeli s nama i onda smo od toga napravili jedan video koji se ne može pogledati, a da ne razgali dušu i razveseli srca.

Zahvaljujemo Uzvišenom na svakome stanju i Njegovom voljom, uz znanje naših imama, spremnost džematskih odbora i aktivista, te trud naših najmlađih i njihovih roditelja, uspjeli smo obilježiti i proslaviti Bajram na posve jedinstven način.

Valja istaknuti da je i na ovaj način Islamska zajednica Bošnjaka ostala dosljedna opredjeljenju od samog početka da će doprinijeti i zrelo preuzeti svoju društvenu ulogu u suzbijanju efekata pandemije i držanju ljudskih života kao najveće vrijednosti.

Možda još nije vrijeme da se svode računi i izvode zaključci ali može se biti zadovoljni što građani porijeklom iz BiH nisu ničim negativnim privukli pažnju na sebe, nego su se s Islamskom zajednicom veoma konstruktivno i zapaženo uključili u spomenutu društveno-odgovornu aktivnost.

Možda upravo zahvaljujući takvom stavu, proteklog ramazana, kao nikada do sada, imali smo zaista dosta emisija na državnoj televiziji u kojim se aktualizirala tema posta i ramazana, kao i poseban bajramski program koji je po prvi put u historiji emitovan na glavnom TV kanalu u Kraljevini Norveškoj, što će svakako svjedočiti o jednom posebnom ramazanu i okolnosti u kojima smo se zatekli ove godine i ovog Bajrama.

(Preporod.info)