Muftija Abdibegović: Džamija ne može bez džemata

Poštujući preporuke i uputstva Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, te nadležnih organa, u Ferhat-pašinoj džamiji u Banja Luci juler je održana prva džuma namaz nakon ublažavanje mjera koje su bile na snazi zbog pandemije virusa korona.

Muftijstvo banjalučko će nastaviti da prati uputstva i preporuke Rijaseta i nadležnih organa, te će u skladu sa njima organizovati odvijanje vjerskog života. 

Džuma namaz predvodio je muftija banjalučki Nusret-ef. Abdibegović i održao hutbu prisutnim džematlijama, koju prenosimo u cijelosti:

"Draga braćo i poštovane sestre,

Ublažavanje mjera zbog pandemije virusa COVID - 19 omogućilo je obavljanje ibadeta, a time povećalo odgovornost i brigu za zdravlje, kako za lično tako i za zdravlje drugoga, onog koji je do tebe.

Popuštanje mjera pruža mogućnost zajedničkog obavljanja dnevnih namaza, starijima od 18, a mlađima od 65 godina. U dnevne namaze se ubrajaju podne, ikindija i džuma što danas obavljamo.

Povratak u redovno stanje nas ohrabljuje, obavezuje na socijalnu distancu, te nošenje zaštitnih maski i rukavica.

Cijenjana braćo, poštovane sestre.

Ramazan je prilika da duboko promišljamo o različitim aktivnostima i sadržajima kojima smo zaokupljeni i zaokupirani u ovom mjesecu. Namjera mi je da danas pokušam pojasniti i rasvijetliti pitanje uloge i značaja ramazanskih kandilja i džemata općenito.

Prva asocijacija na izgovorenu riječ kandilj ili kandilji jeste svjetlost i pogled u tu svjetlost. Taj postupak gledanja se doima kao orijentir, orijentacija i okretanje prema nečemu.

Kandilji kao tehnička svjetiljka, svjetlost i rasvjeta, je ona svjetlost koja poprima ulogu dnevne svjetlosti. Njen značaj se ogleda u tome da se prepoznaje, razaznaje, opažaju ljudi, predmeti, okruženje i da bude pomoć u orijentisanju.

Kandilji kao duhovna svjetlost imaju za cilj oglasiti, obilježiti, obasjati nastanak, nastup vremena: dove, radosti, ushićenja i nade. Zato je iftarsko vrijeme blagoslovljeno.

Na duhovne kadilje se odnose riječi Poslanika a.s. u kojima kazuje da postači imaju dvije radosti. Radost iftara, odnosno, radost iftarskog vremena, to jeste vrijeme kada se prima dova. On tim činom svjedoči da je odgovorio na poziv svoga Gospodara o obaveznosti posta. Radostan je također jer zna da se Allah dž.š. pred melekima ponosi na one koji poste, na postače.

Primarna uloga iftarskog vremena je označiti vrijeme dove,a sekundarno je oglasiti početak vremenskog perioda za halal jelom i pićem.

Za radost iftara, gledanje i iščekivanje kandilja moglo bi se kazati da je to ovodunjalučka priprema, vježbanje za trenutke susreta sa Gospodarom svjetova.

Čistota te radosti, ozarenosti i nepatvorenosti se najbolje primjećuje i oslikava u radosti naše djece, unučadi u trenutku paljenja kandilja ili oglašavanju ramazanskog topa. Zato nas iščekivanje kandilja, radosti iftara, izgovaranje, učenje dove svaki put iznova treba podsjetiti na iščekivani susret sa Allahom dž.š.

Na taj susret, "Susret mahšera" nas također podsjeća prisustvo u džematu. Džemat jeste pokazatelj i manifestacija skupa jedinstva i zajedništva.

On svakako ima dimenziju duhovnog i društvenog značaja. Duhovni značaj se oslikava u namazu kroz kijam, kiraet, rukju, sedždu, kroz jedinstvo u izvršavanju ibadeta. Dok se društvena dimenzija oslikava kroz odgovornost i predvođenje u zajedništvu, to okupljanje je utemeljeno na dobru, razrađeno u dobru i izvršava se radi dobra.

Osnovni elementi džemata jesu zajedništvo, jedinstvo u djelovanju, sigurnost i prisustvo drugog. Džemat se organizuje i predvodi. svi sudjeluju, učestvuju u njegovom organiziranju, kreiranju, dok samo jedan predvodi, vodi i predstavlja. On je njihov glas, glas potrebe i odluke. U predvođenju se vidi teret odgovornosti, a ne pravo na bahatost, pobožnost i skrušenost predvodnika, a ne oholost i rasipništvo predvodnika, te trasiranje kontinuiteta, a ne razdora i podjela. Da ne bude u duhu izreke "Poslije mene potop".

Služenje Bogu je najviši stepen povjerenja i odgovornosti. Organizacija džemata je uspostavljena tako da pruža sigurnost i zaštitu svakom članu kao i brigu na povjerenim dobrima - vakufom. Odlazak i vraćanje kućama ili u svoje stanove nakon obavljenog namaza u džematu, dodatno budi potrebu, čežnju i očekivanje za ponovni susret u džematu radi obavljanja namaza. Gledano s tog aspekta Poslanik a.s. kaziva da je namaz u džematu vrijedniji za dvadeset pet ili dvadeset sedam puta.

Dragi brate, poštovana sestro.

Moj namaz je u džematu vrijedniji zbog tebe, a tvoj zbog mene. Zato smo braća i sestre. Razmislimo da ti zbog mene a ja zbog tebe volimo ovaj naš džemat.

Iz ove perspektive gledano, ulogu džamije u formiranju i očuvanju džemata vidimo kao duhovno gnijezdo, poveznicu i amalgan. Džamija ne može bez džemata, zato je važno da izgovaranje riječi džamija ima kod nas i sadržajno značenje džemata, a ne samo značenje materijalno-tehničkog objekta.

Zahvaljujem se svim saradnicima koji su pomogli u obilježavanju manifestacije "Dani džamije i džemata" koju smo organizirali u specifičnim okolnostima.

Molim Allaha da nas sačuva, učvrsti da preostale mubarek dane mjeseca ramazana provedemo u ibadetima sjećajući se učesnika Bedra i fetha, te traganja za blagodatima 27. noći.

(Muftijstvobanjalučko.ba)