Obilježena godišnjica masakra u Ahmićima: Komšije katolici da kažu gdje su kosti ubijenih

Na simboličan način i u krugu manjeg broja članova porodica i predstavnika političkog i vjerskog života u Bosni i Hercegovini, u Ahmićima kod Viteza danas je obilježena 27. godišnjica od masakra nad bošnjačkim civilima u tom selu, javlja Anadolu Agency (AA).

Zbog mjera poduzetih zbog širenja novog tipa koronavirusa, obilježavanje nije proteklo kao prethodnih godina, sa velikim brojem prisutnih.

Obilježavanje je počelo u prijepodnevnim satima mirnom šetnjom "Put istine i sjećanja" i učenjem Ja-sina na Šehidskom mezarju u Vitezu.

Zatim je upriličeno polaganje cvijeća na Šehidskom spomen-obilježju kod Donje džamije u Ahmićima. Među prisutnima je bio i predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, potpredsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Melika Mahmutbegović i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović.

Atif Ahmić, predsjednik Udruženja žrtava "16. april Ahmići", podsjetio je da oni i nakon 27 godina još uvijek tragaju za posmrtnim ostacima ubijenih Bošnjaka Ahmića.

"Za ovu situaciju nemam riječi, da se nakon 27 godina niko nije našao za shodno da kaže gdje su ti ljudi, mještani katolici, to moraju znati", poručio je Atif Ahmić, predsjednik Udruženja žrtava "16. april Ahmići".

Međutim, kako je kazao, još niko nije smogao hrabrosti za to.

"Mi i dalje tražimo i tražit ćemo sve dok se ne nađe i posljednji ubijeni Bošnjak", rekao je Ahmić.

Nije zadovoljan ni procesuiranjem odgovornih za zločin u Ahmićima.

"Optuženi i osuđeni su nalogodavci, a od izvršioca samo jedan Bralo. Od izvršioca još niko nije procesuiran. Žalosno je to da je za 116 ubijenih dobijeno samo 118 ili 120 godina zatvora. To je žalosno, ali takva je situacija", pojasnio je Ahmić.

Ahmed ef. Adilović, muftija travnički, podsjetio je da danas na specifičan i neuobičajen način, zbog koronavirusa, obilježavaju dan pogibije Bošnjaka u Ahmićima i na području općine Vitez.

"Svake godine godišnjicu obilježavamo u velikom broju, onako kako naši šehidi i zaslužuju, međutim, ove godine zbog koronavirusa, smo prisiljeni da to uradimo na ovakav način", kazao je Adilović.

Odlučili su, rekao je, da se na simboličan način i u krugu do deset ljudi, sjete nevinih žrtava.

"Ove godine je specifično i to da imamo jednu cijelu porodicu koja je ukopana tek prije nekoliko dana. Kada je bila dženaza, svi su se prisjetili onoga što se dešavalo 16. aprila 1993. godine i moramo se zapitati šta je skrivilo jedno dijete od tri mjeseca, njegov brat i sestra od šest i osam godina, šta je skrivila njihova majka, pa i otac koji je bio civil", poručio je Adilović.

Istakao je da sve "ono što se dešavalo 16. aprila i u ostalim danima, treba da bude za pamet generacijama koje dolaze, da se tako nešto više nikada i nikome ne ponovi".

"Do sada 24 žrtve nisu identifikovane i nisu ekshumirane. Ovo je naš poziv onima koji znaju gdje se kriju tijela da pokažu ljudsku snagu i karakter i kažu gdje su. Još jedna poruka jeste da bez obzira na sve što se dešavalo, naša država je takva kakva jeste, mi moramo živjeti zajedno i moramo jedni druge pomagati. Da zajedno gradimo budućnost ove naše domovine", poručio je Adilović.

Mahir ef. Husić, imam u Ahmićima, izjavio je da obilježavanjem ove tužne godišnjice šalju poruku da nisu zaboravljeni ubijeni Bošnjaci sela Ahmići.

"Na simboličan način obilježavamo i sjećamo se i šaljemo poruku da nismo i nećemo nikad zaboraviti žrtvu i naše šehide Ahmića, Srebrenice, Prijedora i cijele BiH", poručio je Husić.

U ranim jutarnjim satima, 16. aprila 1993. godine, jedinice za posebne namjene Hrvatskog vijeća obrane Džokeri i Maturice izvršile su napad na selo Ahmići. Ezan za sabah-namaz, jutarnju molitvu muslimana, bio je znak za napad.

Ubijeno je 116 bošnjačkih civila, a najmlađa žrtva u Ahmićima 16. aprila 1993. godine bila je tromjesečna beba.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločini protiv čovječnosti. Jedan od zapovjednika HVO-a Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora, Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić su osuđeni na kazne od šest do deset godina zatvora za sudjelovanje u masakrima, ali su novom presudom 2001. godine oslobođeni optužbi.

Dario Kordić, koji je u austrijskom zatvoru izdržavao 25-godišnju kaznu zbog zločina u centralnoj Bosni, među kojima i zbog zločina u Ahmićima 16. aprila 1993. godine, oslobođen je nakon izdržane dvije trećine kazne.

Haški sud je osudio i bivšeg pripadnika specijalne jedinice HVO-a "Džokeri", bosanskog Hrvata Miroslava Cicka Bralu, na 20 godina zatvora. Paško Ljubičić osuđen je na osam osam godina zatvora, a nakon odležane dvije trećine kazne pušten je na slobodu, dok je Tihomir Blaškić osuđen na devet godina zatvora.

(Anadolija)