Mjere donesene protiv koronavirusa pogađaju čak 81 posto svjetske radne snage

Međunarodna organizacija rada (ILO) je saopćila da potpuno ili postepeno zatvaranje preduzeća i kompanija zbog nove vrste koronavirusa (COVID-19) pogađa čak 81 posto svjetske radne snage, odnosno 2,7 milijardi zaposlenih.

Mnoge zemlje u svijetu donijele su brojne mjere čiji cilj je suzbijanje širenja pandemije koronavirusa, a neke od tih mjera su teško pogodile mnoge kompanije i njihove uposlenike.

Neke kompanije i preduzeća su u potpunosti morali obustaviti rad, dok su opet mnoge promijenile sistem rada.

U izvještaju ILO-a o utjecaju COVID-19 na poslovni svijet u svijetu navodi da se su ekonomski efekti pandemije najozbiljniji i najteži poslije Drugog svjetskog rata.

Prema zaključcima izvještaja, oko 2,7 milijardi zaposlenih, ili 81 posto od ukupnih 3,3 milijarde radnika širom svijeta, pripada kompanijama i firmama koje su u jeku epidemije morale obustaviti rad ili su to uradile prema preporuci zvaničnih institucija.

Navodi se također da će najteže posljedice trenutne krize osjetiti uposlenici sa visokim i srednjim primanjima, posebno u arapskim zemljama, Evropi i azijsko-pacifičkoj regiji.

Efekti pandemije na sektore

U izvještaju se navodi da će globalna pandemija ostaviti veoma teške posljedice u nekim sektorima, a u nekima blaže.

Sektori u kojima će se u ekonomskom smislu osjetiti manji efekat koronavirusa su obrazovanje, zdravstvene usluge, socijalne usluge, javne usluge, odbrana i infrastruktura, dok se u sektoru poljoprivrede očekuje nizak ili srednji utjecaj.

Ističe se također da se ekonomski utjecaj na poljoprivredu, najveći sektor u zemljama u razvoju, još nije previše osjetio.

Srednji utjecaj očekuje se u sektorima građevinarstva, finansija i osiguranja, i rudarstva, dok se u oblasti umjetnosti, zabave, prometa i komunikacija očekuje visok utjecaj.

U izvještaju se navodi da će koronavirus najveći utjecaj ostaviti u oblastima kao što su smještaj i hotelijerstvo, prehrambeni sektor, kao i sektori nekretnina, poslovnih i upravljačkih aktivnosti, proizvodnje i trgovina na veliko i malo.

Iz ILO-a također navode da 1,25 milijardi radnika širom svijeta radi u tim visoko rizičnim sektorima, što je oko 38 posto ukupne radne snage u svijetu.

Stopa zaposlenosti u rizičnim sektorima u svijetu iznosi 37,5 posto, a najviša je u Americi sa 43,2 posto te najniža u Africi sa 26,4 posto.

Mjere bi trebale pomoći radnicima i poslodavcima

U izvještaju se predlaže da svi poduzeti koraci u okviru borbe sa koronavirusom u sektorima i zemljama u razvoju, najteže pogođenim pandemijom, trebaju biti osmišljene na način da budu od pomoći radnicima i poslodavcima.

U tom smislu se napominje da bi trebalo iskoristiti javne resurse za poticanje preduzeća na održavanje stope zaposlenosti i otvaranje radnih mjesta.

S druge strane, zbog ograničenog prostora za djelovanje u pogledu pružanja finansijskih paketa, očekuje se da će u zemljama u razvoju gubici u oblasti proizvodnje biti dosta dugotrajniji i teži.

U izvještaju se na kraju naglašava da je prethodna prognoza rasta globalne nezaposlenosti ILO-a za 2020. godinu iznosila 25 miliona, napominjući da će u svjetlu novih dešavanja vjerovatno biti veća od takvih predviđanja.

(Anadolija)