Koronavirus u Njemačkoj: Zašto su brojevi preminulih tako različiti?
Broj smrtnih slučajeva od koronavirusa u Njemačkoj je u poređenju sa brojem inificiranih osoba dosta mali. Zašto ova država ima tako mali broj smrtnih slučajeva?
- Razlog zbog kojeg imamo tako malo smrtnih slučajeva, nasuprot broja onih koji su inficirani, jeste zbog ekstremno velikog broja labaratorijske dijagnostike koju provodimo u Njemačkoj. Procjene koje smo vidjeli posljednih dana navode nas da vjerujemo da sada radimo oko pola miliona PCR testova sedmično - kaže Christian Drosten, vodeći virolog Njemačke i trenutno najtraženija osoba u ovoj zemlji.
Koronavirus: Zašto su brojevi preminulih tako različiti?
Mnogi od nas vjerovatno svaki dan prati vijesti o broju novoinficiranih i umrlih osoba od koronavirusa. Postoje velike razlike u stopi smrtonsti između različitih zemalja. Koji su glavni razlozi za to?
Broj smrtnih slučajeva od koronavirusa u Njemačkoj je u poređenju sa brojem inificiranih osoba dosta mali. Stopa smrtnosti je u Italiji, u odnosu na Njemačku, i dalje ekstremno visoka. U Njemačkoj je ta stopa trenutno 0,4 posto. Prema informacijama Johns-Hopkins-Universität stopa smrtnosti u Italiji je početkom sedmice (24. mart) bila 20 puta veća.
Svjetska zdravstvena organizacija ovakvu razliku vidi u različitim uslovima, starosnoj strukturi, medicinskim mogućnosti i na kraju krajeva u broju testiranih osoba. U nekim zemljama se još jednom vrši testiranje preminule osobe što znatno utiče na konačan broj preminulih osoba. Pri tome važnu ulogu imaju sljedeći faktori:
Ko će biti testiran?
Ekonomista Andreas Backhaus je na Twitteru napisao da je prosječna starosna dob osoba kod kojih je utvrđeno da su inficirani koronavirusom 63. godine. U Njemačkoj je, prema njegovim riječima, prosječna starost 45 godina.
To je vjerovatno zbog činjenice da je u Italiji, u odnosu na Njemačku, dosta manje mladih ljudi sa blagim simptimima testirano na koronavirus. Kao rezultat toga je da se oni ne pojavljuju u statističkim podacima. To sa druge strane povećava stopu smrtnosti jer je samo vidljiv vrh ledenog brijega, naime teško bolesni. „Pored toga je broj neprijavljenih slučajeva zaraze u Italiji vjerovatno znatno veći", a postoji i veliki broj neprijavljenih smrtnih slučajeva, piše Corriere della Sera.
Južna Koreja je upravo suprotan primjer: tamo su vlasti testirale znatno više ljudi na COVID-19 nego u drugim zemljama. Južna Koreja ima izrazito nisku stopu smrtnosti.
Starosna struktura
Prosječna starost stanovništva također može igrati važnu ulogu. Starije osobe su posebno ugrožene. Te osobe su često odranije bolesne. Starije osobe će se prije zaraziti koronavirusom od mlađih jer njihov imuni sistem ne funkcioniše tako dobro kao kod mladih. Inače, starije osobe su rizična grupa kada se radi o zaraznim bolestima.
Testiranje ima važnu ulogu u sprečavanju širenja koronavirusa
Međutim, to ne objašnjava velike razlike između Njemačke i Italije jer je starosna struktura ove dvije zemlje vrlo slična. Prosječna starost Nijemaca 2018. godine je bila 46 godina, a Italijana 46,3. godine.
Ovaj faktor će vjerovatno igrati ulogu u Subsaharskoj Africi gdje je prosječna starosna dob znatno niža. To se, npr. odnosi na Mali, Čad ili Demokratsku Republiku Kongo gdje su ljudi u prosjeku stari 16 godina.
Brzina širenja epidemije
Objašnjenje za različitu stopu smrtnosti bi mogao ponuditi i tok širenja epidemije. Epidemija se ranije pojavila u zemljama koje su više pogođene nego Njemačka, poput Italije ili Španije. S obzirom da će proći određeni vremenski period od infekcije do smrti oboljele osobe, stopa smrtnosti na kraju epidemije će se vjerovatno ponovo povećati.
Neki stručnjaci navode da vrhunac epidemije u Njemačkoj još nije dostignut. To bi vjerovatno moglo dovesti do većeg broja žrtava.
Medicinska njega u odnosu na širenje zaraze
Naivažnije pitanje je kako su zdravstveni sistemi u zemlji pripremljeni za epidemiju i da li mogu usporiti njeno širenje. Broj smrtnih slučajeva se prvenstveno može smanjiti ukoliko se teško oboljelim pruži umjetno disanje. Zbog toga je ključno da na odjeljenjima za intenzivnu njegu postoji dovoljan broj kreveta kako bi se u hitnim slučajevima pacijentima mogla pružiti odgovarajuća pomoć.
Ako su zdravstveni sistemi preopterećeni naglim porastom oboljelih, teško je da se može izbjeći smrt zaraženih osoba jer jednostavno nemaju odgovarajuću medicinsku pomoć. Već postoje ogromne razlike u broju kreveta na intenzivnim odjeljenjima u odnosu na broj stanovništva u Italiji i Njemačkoj. U Italiji živi oko 60 miliona ljudi. Na početku epidemije je na raspolaganju bilo 5.000 kreveta za intenzivnu njegu. Njemačka ima oko 80 miliona stanovnika i 28.000 kreveta. Taj broj bi se trebao udvostručiti.
U svijetu postoje velike razlike kada se govori o broju kreveta u odjeljenjima za intenzivnu njegu: U Njemačkoj je 29 kreveta na 100.000 stanovnika, u SAD 34, Italiji 12, a u Španiji samo 10.
Ono što je vrijedno pažnje je da se Južna Koreja masovnim testiranjem i mjerama izolacije do sada uspjela izboriti sa koronavirusom i to samo sa 10,6 kreveta u odjeljenjima intenzivne njege na 100.000 stanovnika.
Striktne mjere karantina su u velikoj mjeri usporile širenje koronavirusa u Južnoj Koreji u kojoj trenutno ima manje od 10.000 zaraženih osoba. Poređenja radi, u Italiji je taj broj osam puta veći, dok je u Španiji broj oboljelih u odnosu na Južnu Koreju, šest puta veći. Sve dok se pandemija širi biće i različiti podaci o broju inficiranih i smrtonosti. Tek kada splasne val zaraze možemo imati pouzdane statističke podatke.
