Komparativni pregled fetvi o korona virusu

Piše: Fikret Karčić

Kada danas čitamo fetve iz prošlosti saznajemo koji su to gorući problemi bili u pojedinim zajednicama ili društvima i kako su muslimanski učenjaci na njih odgovorili. Fetve muslimanskih učenjaka iz 2020. godine bit će pamćene po tome kako su oni odgovorili na izazov pandemije corona virusa (COVID-19).

Borba protiv pandemije spada u nadležnost stručnih državnih tijela, svih organizovanih društvenih snaga i građana. Šta su u tome uloge fetvi? One mogu da utiču na vjerske prakse koje su kolektivnog karaktera, da podrže mjere koje nadležni organi preduzimaju i da daju vjersku motivaciju za njihovo poštivanje.

U svim ovim fetvama citiraju se poznati stavovi iz islamskih izvora: da je zabranjeno bacati se svojim rukama u propast (Kur’an), da se ne smije ići u zemlju gdje vlada zarazna bolest niti se iz nje izlazati (hadis), da se šteta ne smije činiti niti na štetu odgovarati štetom (hadis), da je život jedna od temeljnih vrijednosti šerijatskog prava i slični argumenti.

Širenje corona virusa u druge zemlje s muslimanskim stanovništvom dovelo je do reagovanja muslimanskih učenjaka i institucija. Ta reagovanja su se javila početkom marta ove godine i ona se nastavljaju iz dana u dan. Fetve se bave skupnim vjerskim obredima (namazima u džematu), džuma namazom, obilježavanjem mubarek noći, društvenom etikom i drugim praksama. U fetvama se uočavaju dvije faze i dva pristupa u pogledu ovih praksi.

1. Zadržavanje vršenja skupnih obreda u okolnostima pandemije

Prvi pristup  može se vidjeti u fetvama u kojima  se iznosi stav da se nastavlja sa skupnim obredima, ali se ističe da se ranjivim kategorijama kao što su starije osobe, djeca, osobe sa respiratornim teškoćama dozvoljava da ne prisustvuju tim obredima. Ovaj stav je zauzet u fetvi Šerijatskog savjeta Ujedinjenih Arapskih Emirata od 3. marta ove godine (https://gulfbusiness.com/uae-sharia-council-issues-fatwa-on-coronavirus/).

Sličan stav je zauzeli muslimanski učenjaci Kurdske regionalne vlade (KRG) u Iraku 3. marta ove godine. Prema ovoj fetvi, trenutna situacija u to doba u ovom regionu ne zahtijeva obustavljanje džuma namaza i drugih skupnih obreda već je dovoljno preduzeti mjere predostrožnosti koje uključuju čišćenje džamija, skraćivanje hutbi na džuma namazu i uzimanje abdesta kod kuće. Istovremeno je zatraženo otkazivanje svih društvenih i religijskih aktivnosti kao što su obilježavanje mubarek noći,  mevluda, vjenčanja i dženaza (https://www.al-monitor.com/pulse/originals/2020/03/iraq-corona-virus-religion.html)

U ovu kategoriju odgovora bi spadalo i stav reis-ul-uleme Islamske zajednice u BiH od 6. marta ove godine o tome da se džuma za taj dan ne odgađa, ali se podsjeća da je osobama koje spadaju u rizičine skupine dozvoljeno da obave podne namaz kod kuće umjesto džuma namaza. (https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/islamska-zajednica/vijesti-izbih/item/11260-ne-odgada-se-dzuma-namaz-zbog-koronavirusa)

Ovdje spada i stav Ministarstva vakufa Egipta od 14. marta 2020. godine da nema, u to doba, potrebe za suspenzijom džume namaza, ali je to dozvoljeno ako zatraže nadležne državne vlasti. Istovremeno je otkazano obilježavanje mubarek noći Lejletu-l-miradž. (https://www.middleeastmonitor.com/20200309-egypt-banning-friday-prayers-over-coronavirus-is-permissible/)

Sličan stav je zauzeo i Savjet uleme Kirgistana 16. marta 2020. godine. Džuma namaz se nastavlja, hutbe se skraćuju, vazovi prije ezana se ukidaju, skraćuje se vrijeme za dove i zikr nakon namaza. Od starih osoba, žena i djece zatraženo je da ne dolaze u džamije. (https://24.kg/english/146548_SDMK_introduces_restrictions_on_Friday_prayers_due_to_coronavirus_pandemic/)

Ovom pristupu pripada i stav Fikhskog savjeta Sjeverne Amerike od 16. marta 2020. godine po kome treba nastaviti sa džuma namazom uz skraćivanje hutbe, slijeđenje uputstava lokalnih vlasti te pozivom rizičnim osobama da ne prisustvuju džuma namazu. (http://fiqhcouncil.org/rulings-on-daily-and-weekly-congregational-prayers-during-coronavirus-pandemic/

Muslimanski sudski savjet Južne Afrike je 16. marta 2020. godine također izdao fetvu o corona virusu. Ovo tijelo smatra da džuma namaz, kao važna javna manifestacija islama, treba da se nastavi u džamijama ali sa maksimalnim džematom od 100 osoba. Ko će biti te osobe odredit će unaprijed džamijski odbori. Abdest treba uzimati od kuće. Sam džuma namaz treba trajati 10 do 15 minuta. Za one koji rade dalje od džamija, moguće je organizovati džume na ad hoc mjestima. Minimum za te džume, na osnovu pravnika šafijskog mezheba, je imam i tri muktedije. U tom slučaju se čita hutba Muslimanskog sudskog savjeta. (https://www.vocfm.co.za/mjc-issues-fatwa-on-co-vid-19/).

Savjet uleme Pakistana (PUC) objavio je 17. marta 2020. godine fetvu o “trenutačnom odgađanju političkih i religijskih skupova”. Džuma namazi će se nastaviti obavljati ali se hutbe neće govoriti na urdu jeziku dok će arapski tekst biti skraćen. Namaze treba obavljati na očišćenim podovima i povećati razmak među safovima. Stare i bolesne osobe su pozvane da ne dolaze na namaze u džamijama. Vjernicima je savjetovano da se samo pozdravljaju sa selamom bez rukovanja i grljenja. Za prodavače je zbranjeno prikrivanje higijenskih i zaštitnih sredstava. Od stanovništva je zatraženo da sprečava širenje glasina. (https://www.dawn.com/news/1541658/pakistan-ulema-council-issues-fatwa-to-postpone-political-religious-gatherings-immediately).

2. Suspenzija obavljanja skupnih obreda u okolnostima pandemije

Drugi pristup može se vidjeti u fetvama izdatim nakon što se corona virus proširio širom svijeta i 11. marta 2020. godine zvanično proglašen za pandemiju. U ovim fetvama se usvaja rješenje o privremenoj suspenziji skupnih obreda uključujući džuma namaz i dnevne namaze u džematu.

Među većinskim muslimanskim zemljama Iran je bio najteže pogođena zemlja širenjem ovog virusa. Iranski vjerski autoriteti su se početkom marta složili sa suspenzijom džuma namaza u svim velikim gradovima (https://apnews.com/6f35cacf2e78335d6fc12a6f89d98658).

Ovakvo rješenje usvojio je Kuvajt fetvom  Odsjeka za fetve i istraživanja pri Ministarstvu za vakufe i vjerske poslove br. 18/20 od 13. marta 2020 (https://www.khaleejtimes.com/coronavirus-outbreak/coronavirus-kuwait-temporarily-suspends-friday-sermons-prayers-).

Isti stav zauzela je Svjetska unija muslimanskih učenjaka (The International Association of Muslim Scholars- IUMS, Dünya Müslüman Âlimler Birliği) u fetvi  koju je 13. marta ove godine izdao generalni sekretar te unije dr. Ali Karadagi (tekst fetve na arapskom jeziku:
http://iumsonline.org/ar/ContentDetails.aspx?ID=11019).

 U njoj se navodi da “da je dopušteno ne klanjati džumu-namaz i ne obavljati namaze u džematu uslijed širenja epidemije, jer je opasnost do nje zastrašujuća, ali je uslovljeno da taj strah bude baziran na stvarnim činjenicama a ne nagađanju” (prevod te fetve na bosanski: https://www.monteislam.com/islamske-teme/namaz-u-dzematu-i-dzuma-namaz-u-vrijeme-epidemije-corona-virusa).

U ovu kategoriju odgovora uključili bi stav Islamske zajednice Crne Gore da se privremeno obustavljaju svi dnevni i džuma namazi u svim objektima te zajednice. Svaki namaz će se oglasiti u džamijama ezanom a imami, mujezini i mutevelije će ga obaviti da bi se održao kontinuitet ibadeta. Obrazlažući ovaj stav pozvali su se na fetvu, kako je u vijestima navedeno  „Svjetske unija islamskih učenjaka“,  a što se odnosi na ranije citirano tijelo (https://www.aa.com.tr/ba/balkan/crna-gora-bez-dnevnih-i-d%C5%BEuma-namaza-zbog-korona-virusa/1767203).

Dana 16. marta ove godine Predsjedništvo vjerskih poslova Republike Turske (Diyanet) suspendovalo  je zajedničko klanjanje namaza u džamijama, uključujući i džuma-namaze, a što je još jedna od nizu mjera borbe protiv širenja coronavirusa.

Šef Uprave Ali Erbas kazao je da će džamije ostati otvorene za vjernike koji žele obavljati individualne namaze i molitve. (https://www.preporod.info/bs/article/15120/zbog-pandemije- nkorona-virusa-u-turskoj-suspendirano-zajednicko-klanjanje-namaza-ukljucujuci-i-dzumu).

Dana 17. marta 2020. godine objavljeno je da je Savjet visoke uleme Kraljevine Saudijske Arabije zauzeo stav o suspenziji obavljanja dnevnih namaza u džamijama i džume namaza osim u dva Časna Harema – u Mekki i Medini. Ova mjera je preduzeta zbog borbe protiv širenja corone virusa. Po istoj odluci nastavit će se učiti ezani u svim džamijama (https://aawsat.com/english/home/article/2184521/saudi-arabia-suspends-prayers-mosques-over-coronavirus).

Istog dana i Savjet uleme Indonezije (MUI) izdao je fetvu da se u mjestima pogođenim epidemijom klanja podne namaz u kućama umjesto džuma namaza. Navedeno je da se širenje epidemije mora ustanoviti ”na informacijama relevantnih vlasti’’ (https://www.thejakartapost.com/news/2020/03/17/indonesian-ulema-council-urges-govt-to-map-covid-19-prone-areas-to-support-fatwa-on-mass-prayers.html).

Prateći dinamiku širenja corona virusa u BiH nadležna tijela Islamske zajednice su se dodatno bavila ovim pitanjem.

Vijeće muftija Islamske zajednice u BiH na sjednici od 17. marta 2020. godine je odlučilo da će se zbog novonastalih okolnosti širenja koronavirusa i zaštite zdravlja ljudi ezani u džamijama učiti redovno, ali da se do daljnjeg obustavlja zajedničko obavljanje dnevnih namaza u džematu.

Kaže se da je za Islamsku zajednicu i njene pripadnike iznimno važno da se simbolički očuva institucija džuma-namaza, a da se ugroze životi ljudi, te je tako odlučeno da će se imami pobrinuti da se džuma-namaz obavlja na način da namazu prisustvuje imam sa onim džematlijama koje će odrediti imam i džematski odbor.

Broj prisutnih na džuma-namazu neće prelaziti broj koji je predviđen mjerama nadležnih organa.

Vijeće naglašava da osobe koje spadaju u rizične skupine (starije osobe, hronični bolesnici itd.) ni u kom slučaju ne dolaze u džamiju ( https://www.preporod.info/bs/article/15149/vijece-muftija-obustavlja-se-obavljanje-dnevnih-namaza-u-dzematu-uce-se-samo-ezani). Kako se vidi, ovo rješenje je bilo slično onome koje je zauzeo Muslimanski sudski savjet Južne Afrike.

Dan kasnije reisu-l-ulema Islamske zajednice izdao je instrukciju imamima i džematskim odborima Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini za postupanje u okolnostima vanrednog stanja, a koja će se primjenjivati na području teritorije Bosne i Hercegovine.

Instrukcija je donesena na osnovu dosadašnjih instrukcija reisu-l-uleme i zaključka koje je usvojilo Vijeće muftija, a u svjetlu najnovijih mjera i preporuka nadležnih državnih i entitetskih organi.

Prema ovoj instrukciji,  obustavlja se do daljnjeg obavljanje namaza u džematu u džamijama, kao i džuma-namaza. Ezanom će imam ili mujezin obznanjivati nastupanje namaskog vremena, i sami će klanjati u džamiji dnevne namaze. Muslimani će dnevne namaze obavljati u svojim domovima. Umjesto dolaska na džumu muslimani će klanjati podne-namaz u svojim kućama.

Imam, mujezin i članovi džematskog odbora će jedini klanjati džuma-namaz u džamiji kako bi se sačuvao kontinuitet obavljanja džume. Ukoliko mujezin ili neko od članova džematskog odbora spada u rizičnu skupinu građana, onda neće prisustvovati obredu džuma-namaza. Svi prisutni su dužni poštovati pooštrene mjere zaštite od širenja zaraze kao i poštovati ranije preporuke Islamske zajednice o dužini hutbe i nezadržavanju u džamijskim prostorima (https://www.preporod.info/bs/article/15179/reisu-l-ulema-izdao-instrukciju-za-postupanje-u-okolnostima-vanrednog-stanja).

Zaključak

U svim ovim fetvama citiraju se poznati stavovi iz islamskih izvora: da je zabranjeno bacati se svojim rukama u propast (Kur’an), da se ne smije ići u zemlju gdje vlada zarazna bolest niti se iz nje izlazati (hadis), da se šteta ne smije činiti niti na štetu odgovarati štetom (hadis), da je život jedna od temeljnih vrijednosti šerijatskog prava i slični argumenti.

Uočava se da muslimanski autoriteti daju fetve u zavisnosti od dinamike širenja bolesti u svakoj zemlji i da nakon proglašenja pandemije te fetve postaju sve restriktivnije. Također se vidi da islamska pravna nauka posjeduje adekvatan instrumentarij za bavljenje vanrednim situacijama. U pogledu suočavanja sa pandemijom, islamska vjerska tijela usko sarađuju  sa državnim vlastima.

Tekst je ažurirana verzija (19. marta 2020.) ranije objavljenog teksta.

(Preporod)