Infektologinja dr. Alija Drnda: Alarm zvoni za razumno ponašanje

Infektologinja sa višedecenijskim kliničkim iskustvom, dr Drnda pojašnjava  da prema dosadašnjim analizama infekcija koronavirusa u oko 80 posto slučajeva uzrokuje blagu bolest i većina oboljelih se oporavlja, 14 posto ima težu kliničku sliku, a šest posto ima  teški oblik bolesti.

Naglašava da je infektivnost koronavirusa tj. sposobnost prenosa s bolesne na zdravu osobu znatno veća, ali je blažeg toka bolesti, i smrtnost je manja  u odnosu na SARS, MERS.

-Prethodni virusi koji su izazivali epidemije SARS (teški akutni respiratorni sindrom ) 2002. godine proširio se u 33 države, sa zaraženih više od 8.000 osoba, među kojima je svaka deseta oboljela osoba umrla. Deset godina kasnije, 2012. godine u Saudijskoj Arabiji pojavio se koronavirus MERS ( bliskoistočni akutni respiratorni sindrom), na ljude prešao sa deva u pustinji. Proširio se na 20 država, zaraženo je oko 2.500 ljudi i svaka treća oboljela osoba je umrla. Dakle, MERS je imao zaista visok stepen smrtnosti. Oba navedena virusa su respiratorni virusi iz porodice koronavirusa. U epidemiji  svinjske gripe, 2009. godine, umrlo je više stotina hiljada osoba, uglavnom u Africi i jugoistočnoj Aziji.  U svijetu u epidemiji gripa godišnje umire između 250.000 i 650.0000, ovisno od soja virusa koji cirkuliše. Razni sojevi mogu izazvati blaže ili teže simptome bolesti, a virus iz godine u godinu mutira - pojašnjava dr. Drnda.

Rezimirajući podatke o oboljelim u prethodnim godinama od virusnih infekcija, dr Drnda  kaže kako se za gripu nastojimo pripremiti vakcinacijom najugroženije populacije i prije sezone gripe, a kod širenja koronavirusa (COVID 19) to ne možemo primjeniti.

Zaključak je - infektivnost koronavirusa tj. sposobnost prenosa sa bolesne na zdravu osobu bitno je veća, blažeg toka bolesti, i smrtnost je manja  u odnosu na SARS, MERS.

Na pitanje kako kao infektologinja ocjenjuje pripremljenost zdravstvene i svih drugih struktura u BiH u prevenciji,  suočavanju i suzbijanju širenja koronavirusa, dr Drnda kaže da se, a shodno praćenju epidemiološke situacije u okruženju, u BiH na vrijeme reagiralo, da su se veće zdravstvene institucije reorganizirale, da su formirani krizni štabovi s više nivoa.

- Nažalost, najprimjerenije bi bilo da se to dešavalo s nivoa države, ali nikad nije kasno... Nadam se, da će prenos infekcije biti usporen, ne eksplozivan kao u drugim zemljama. Od neprocjenjive važnosti je pridržavati se preporuka WHO i naredbi kriznog štaba da preduprijedimo scenarij masovne epidemije. Preporuke su donešene, ali prateći informacije medija ipak se ne primjenjuju u potpunosti, ima propusta, a što bi nas moglo koštati - upozorava infektologinja Drnda.

Na kraju razgovora  upitana koliko je opravadan strah stanovništva u suočavanju sa širenjem infekcije, kaže kako ona lično nije uplašena te da nema mjesta panici.

-Situaciju treba shvatiti ozbiljno i biti oprezan, ali nema  razloga za pretjeran strah i mišljenja sam da za sada  mjesta panici nema. Primarna je disciplina i jasna svijest samih građana o potrebi i mjerama zaštite svog zdravlja i ostalih oko nas. Alarm zvoni jasno i glasno za razumno ponašanje. Sumnjive izolirati, pratiti, testirati i naravno mobilsati sve raspoložive snage, kazala je ona.

Pranje i dezinfekcija ruku i površina su ključni za sprečavanje infekcije. Virus ulazi u tijelo kroz sluznicu očiju, nosa i usta, stoga ih ne dirati neopranim rukama - poručila je prim. mr. sci. dr. Alija Drnda, specijalista infektologije.

(Fena)