Sevri hadži Hasanova džamija- 400 godina tradicije, 400 godina ponosa

Prigodnim programom kojeg su priredili polaznici mektepske nastave sinoć je obilježena 400-ta godišnjica Sevri hadži Hasanove džamije u Donjoj Mahali. Učenici su na časovima mektepske nastave proučili, a sinoć poklonili, hatmu pred dušu ovog velikana Mostara.

„ Hadži Hasan je bio velikan koji je došao iz našeg naroda. U ime Allaha dž.š. je odlučio ostaviti trajno dobro koje će trajati i na taj način je sebi život za života produžio. Ostavio je vakufsko dobro kasnijim generacijama. I evo, mi smo generacija koja ga se u četvrtom stoljeću s ponosom sjeća“, istakao je mjesni imam Jusuf ef. Kafadar.

Kratko je protumačio kur'anske ajete o trajnom dobru, izgradnji hajrata i stvarne doprinose raskošne islamske tradicije od vremena Poslanika Muhameda a.s. do današnjih dana.

„ Sevri hadži Hasan nam je ostavio veliko blago. Prolazili su sistemi, vlasti, vojske i ratovi, ali džamija je opstala i služila je svojoj funkciji, jer je to hadži Hasan učinio u ime Allaha i za to je trajala. Nije nestala i neće nestati ako mi budemo tu. Mi je danas uzdržavamo, čistimo, brinemo se o njoj, i ni na koji način ne umanjujemo sevape hadži Hasanu Sevriji“, kazao je ef. Kafadar.

Najavio je i brojne druge kulturne, vjerske i naučne programe kojima će biti obilježena ova značajna godišnjica.

O vakifima, ulozi džamije okupljenom džematu govorio je glavni imam Medžlisa IZ-e Mostar mr. Dino ef. Maksumić. On je ovaj događaj ocijenio iznimno važnim jer se njime potvrđuje dugovjeka tradicija muslimana Bošnjaka u Mostaru. Kazao je kako istraživači ne bilježe posebno veliki opseg informacija o tome ko je bio i šta je radio Hasan Sevri.

„O njemu ne znamo puno podataka, a možda i ne treba da znamo. Za nas je važno da znamo da je džamiju izgradio od svog imetka i da Uzvišeni Allah zna za njegova dobra djela“, rekao je ef. Maksumić, dodavši da su to sigurni putokazi slijeđenja pravoga puta.

U historijatu džamije ef. Maksumić je prepoznao da je njen graditelj bio domaći čovjek, da su muslimani u ovom dijelu Mostara imali potrebu za ovako lijepom i prostranom građevinom, a potom je pozvao prisutne da budu ponosni na ovaj jubilej.

„ Mi s ponosom možemo reći da imamo džamiju staru 400 godina, ili staru 500 godina kao što je to slučaj u Blagaju, da imamo svoje vakufe, da imamo tako dugu tradiciju. Mi smo autohtoni, evropski muslimani. Nismo nikakve „došlje“. Našu sadašnjost ne bazirmao ni na kakvim lažima i mitovima.

Ovo su naši spomenici kulture i historije koji svjedoče o nama i zato trebamo biti ponosni kad kažemo da idemo u džamiju staru 400 godina“, poručio je ef. Maksumić.

Na kraju je sa okupljenim džematlijama još podijelio radost zbog potpisivanja protokola sa Direkcijom vakufa o obnovi džamija Fatime Kadun, Ali hodžine, Hadži Baline, mesdžida u Galčićima i Opijačeve tekije na Šehovini, čime će, kako je istakao, biti upotpunjena slika Mostara.

Sevri hadži-Hasanova džamija prva je srušena agresorskim tenkovima odmah početkom rata i do temelje ja bila devastirana. Renovirana uz pomoć fondacije Aga Kan i W M F (World monument fond). Superviziju ukupnih radova nadgledala je profesorica Zejnep Ahunbaj koja je u Mostaru vodila rekonstrukciju još nekih značajnih objekata.

Rekonstrukcija je rađena u potpunosti poštujući staru strukturu džamijske arhitekture. Prema predviđenom projektu munari je vraćen značajan dio prvobitnog kamena na svoje mjesto.

Originalne boje na ulaznom portalu djelomično su sačuvane i njen portal spada među najljepše portale svih mostarskih džamija. Projekat rekonstrukcije urađen je u arhitektonskim radionicama fondacije Aga Kan u Istanbulu, a manji dio je dopunjen u radionicama u Mostaru.

Vrijednost radova se procijenjena je na više od 250 000 KM. Izvođač radova bila je firma Kara-drvo iz Kiseljaka, koja se inače dokazala kao najrelevantnija za autentičnu rekonstrukciju veoma zahtjevnih mostarskih džamija.

U noći Lejletu-l-Berata 2002. godone, u prisustvu oko 200 džematlija, upriličeno je njeno svečano otvorenje.

Na svečanosti su uz zikr i mevlud govorili i mostarski muftija Seid ef. Smajkić i šejh Halil Brzina. Pored ove džamije u naselju Donja Mahala aktivan je i Jahja Esfelov mesdžid, renoviran još u ratu 1994. koji je prvi renoviran u cijelom gradu.