Najslađa je kahva ispržena u šišu i samljevena u Sadikovom ručnom mlinu

Nakon dugogodišnje izrade ovih naprava za mljevenje kahve na standardan način, posebno se nadaleko pročuo kada je počeo izrađivati drvene mlinove i mlinove u obliku  džamijiskih munara  i po tome je postao jedinstveni majstor u tuzlanskom kraju. Kazuje: - Zanat sam naučio od svog oca koji je bio stolar, a prije tridesetak i kusur godina poklonio mi je ručni mlin za kahvu sa posebno izrezbarenim meljcem koji je odvojivi, ali pripadajući dio mlina.
Sadik veli da su zanatstvo i izrada ručnih mlinova porodična ljubav, jer i njegov brat je majstor svog zanata. Ideja da izrađuju mlinove u obliku džamijskih munara starijeg je datuma, ali tek kad su se stekli određeni uslovi počeli su sa proizvodnjom ovih naprava koje su rijetkost na bosanskohercegovačkom tržištu. Uz osmijeh zadovoljstva Sadik kaže da je to stvar majstorluka, volje i ljubavi prema ovoj vrsti zanata. „Ovo što radimo ne volim da se svrstava među suvenire, jer kahveno zrno nakon mljevenja bude sitno poput brašna.  Izrađujem i drvene mlinove, ali i mlinove od prokroma i, što je ravno vrhunskom majstorluku, jer pravim ih bez ijednog šarafa. Mora sve  biti knap. Za drvene mlinove koristi se orahovo drvo staro i sušeno najmanje dvadesetak godina. Sve je ručna izrada, pa i mlinovi od prokroma, u što su se najbolje mogli uvjeriti kupci naših mlinova na sajmu šljive u Gradačcu.  
U ovom poslu, kaže lukavački majstor, ključnu ulogu igraju majstorsko umijeće, preciznost, strpljivost. – Kada su u pitanju drveni mlinovi ključan je odabir drveta, suho orahovo drvo i sve mora da „knapira“ kako mi to volimo kazati, a potom ona fina obrada drveta u kojoj svaki majstor uživa. Sa metalom je lakše, ali u svemu je potrebno znanje vrhunskog majstora. Naravno, bez halata nema zanata i vještom i iskusnom zanatliji nije teško pogoditi ni vrstu halata ni vrstu materijala. Na kraju,onaj završni dojam, uz funkcionalnost, mlin treba biti lijep za oko, a na mojim mlinovima, neskromno je kazati, možemo se ogledati, kaže ovaj umjetnik svog zanata. Mnogi, koji konzumiraju kahvu spravljenu nakon mljevenja „na ručni pogon“, tvrde kako je njezin ukus neuporedivo bolji od „kupovne“ kahve. Bezbeli da je tako.  Spravljena kahva na tihoj vatri je najslađa, a upravo taj vrhunski ukus i slast daje joj kahveno zrno isprženo u šišu i samljeveno ručnim mlinom!