Održana svečana akademija povodom "Dana Bošnjačke zajednice kulture Preporod"
Svečana akademija povodom "Dana Bošnjačke zajednice kulture Preporod" održana je u subotu u Bošnjačkom institutu u Sarajevu, u prisustvu brojnih gostiju i visokih zvanica.
U okviru Akademije prikazan je dio iz filma u produkciji RTV Preporod "Na pragu preporoda (Safvet-beg Bašagić)", kao i Muzičko-scenski program u kojem su između ostalih učestvovali: orketar Preporod, Vokalna grupa ETNA, Damir Galijašević, Lejla Čaušević Karačić, Benjamin Mušinović...
Ove godine BZK "Preporod" obilježava i 30 godina od obnove rada ovog društva, koje je bilo zabranjeno 1949. godine a obnovljeno 1990., te je tekuća godina ujedno i Godina Preporoda.
Dan BZK "Preporod" i Godina Preporoda realiziraju se pod visokim pokroviteljstvom člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića.
Bošnjačka zajednica kulture "Preporod" temeljna je i najstarija nacionalna kulturna ustanova Bošnjaka, a osnovan je pod imenom društva "Gajret" 20. februara 1903. godine, i taj dan obilježava se kao Dan Bošnjačke zajednice kulture "Preporod".
Jedan od osnivača i prvi predsjednik "Gajreta" kao pravnog prethodnika i preteče današnjeg "Preporoda" bio je Safvet-beg Bašagić.
Uz "Gajret", pravni prethodnik i preteča današnjeg "Preporoda" jeste i društvo "Narodna uzdanica" iz 1924. godine. Nakon Drugog svjetskog rata, 1945. godine, "Gajret" i "Narodna uzdanica" udružit će se i tako će nastati današnji "Preporod", sa Zaimom Šarcem kao prvim predsjednikom, ali će njegov rad i djelovanje nove vlasti zabraniti već 1949. godine, što će potrajati sve do novijeg vremena.
Rad i djelovanje Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" obnovljen je 1990. godine, prije 30 godina kada je za prvog predsjednika obnovljenog "Preporoda" izabran rahmetli Muhsin Rizvić.
Predsjednik BZK "Preporod" Sanjin Kodrić rekao je da je došao trenutak da "Preporod" u punom kapacitetu uđe u 21. stoljeće i da se razvija sukladno onome što su potrebe i izazovi vremena.
Tako će ovu godinu BZK "Preporod" obilježiti brojnim aktivnosti.
Među najznačajnijima su nastavak rada na objavljivanju Edicije Bošnjačka književnost u 100 knjiga, pokretanje edicije Bošnjačke književnosti za djecu i mlade, rada na Pravopisu bosanskog jezika, koji će, kako je najavio Kodrić biti rezultat timskog rada.
Također će u ovoj godini biti održan i niz naučnih skupova, okruglih stolova, izložbi i promocija.
(Fena)
