Harun Pašalić, čovjek koji je pokrenuo pitanje zatvaranja kladionica: Isplati se boriti ako se vodimo ovim ajetom

“Koliko smo puta u životu kazali da ne možemo utjecati na neko zlo koje se oko nas dešava i da smo u mogućnosti to zlo samo srcem osuditi? Bezbroj puta. Ali, naprimjer, u posljednje vrijeme uzavrele teme o kladionici i kocki  u javnosti pokazuju da se isplati boriti ako se vodimo ajetom iz Časnog Kur'ana u kojem Allah, dž.š., kaže: "I reci : "Trudite se! Allah će trud vaš vidjeti, a i Poslanik Njegov i vjernici, i vi ćete biti vraćeni onome koji zna nevidljivi i vidljivi svijet, pa će vas o onome što ste radili obavijestiti." Et-Tevbe 105.“

Harun Pašalić

PREPOROD: Kako ste došli na ideju da se pokrene javna rasprava o kladionicama?

PAŠALIĆ: Ukratko, savjesni građani Fojnice i odgovorni ljudi iz MIZ Fojnica su prepoznali u kladionicama društveni problem broj jedan i tako u dogovoru s Udruženjem „ATIK“ organizirali 9. decembra predavanje za sve uzraste o pošasti klađenja, a predavanje je praćeno realnim podacima o prometu fojničkih kladionica. Podaci su bili poražavajući i internet portal Preporoda je prvi objavio izvještaj sa ovoga predavanja. Ovu vijest sa Preporodovog portala su prenijeli i brojni drugi portali. Nakon toga, u Fojnicu dolazi Federalna televizija i snima veliki prilog o fojničkim kladionicama, zatim TV1 pravi izvještaj o velikom broju kladionica. U isto vrijeme, poznati bh. kolumnista piše kolumnu „Fojnica-kladionica“ u kojem se oslanja u potpunosti na podatke preuzete sa Preporodovog portala. Nakon toga se objavljuje priča iz Fojnice pod nazivom „Jesu li kladionice velikohrvatski projekat?“ Da se tada dotaknulo osinje gnijezdo pokazuju i prva upozorenja da se prestane pisati o ovoj temi. Ali, s vjerom da Allah određuje i odlučuje o svačijoj sudbini nastavilo se je govoriti o ovome zlu. Nakon upozorenja, dolazi BHT i emisija „Crta“ te pravi prilog o kladionicama u Fojnici. Počinju se raditi analize o prihodu kladionica i iz drugih bosanskohercegovačkih gradova. Tada se uključuju i istraživači iz drugih novina koji su mapiranjem kladionica i njihovih vlasnika ukazali da su vlasnici kladionica u 99% slučajeva Hrvati. U to vrijeme podnose se i dvije inicijative prema Federalnoj vladi koje se odnose na hitno donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću koje su podnijeli zastupnik u Skupštini Srednjobosanskog kantona Elvedin Mušanović i vijećnik Općinskog vijeća Kakanj Elmedin Kukić. Inicijativa je uzeta u obzir, a potvrđeno je da postoji i otpor ministra iz HDZ-a da se ova tema uopšte otvara. Dakle, za mjesec dana se svijest o kladionicama kao zlu podigla na viši nivo i naravno, ne treba sada stati nego boriti se dok se klađenje kao svakodnevni ritual ne smanji na „prihvatljivi“ nivo, na nivo incidenta. Zašto je kocka haram i veliko zlo? Zbog opasnosti po pojedinca i društvo. Hazardne igre možemo nazvati zločinom prema sebi i drugima, zločinom koji nas može odvesti u činjenje drugih zala kao što su ubistvo, samoubistvo, krađa, razbojništvo, nanošenja duševne boli porodicama itd. Ovdje ćemo ukazati na nemarnost državnih institucija, licemjernu ulogu medija te se podsjetiti na podatke do kojih smo došli iz više izvora o tome koliko se naše (bošnjačko) stanovništvo kladi i koliko novca ostavlja kladionicama u Fojnici i te podatke projicirati na područje čitave BiH. Prema podacima do kojih smo došli iz više izvora dobili smo sljedeće rezultate. Fojnica i njeni stanovnici godišnje u kladionici potroše nevjerovatnih od 20 do 23 miliona konvertibilnih maraka i to bez podataka o potrošenom novcu na internetsko klađenje. Ako znamo da na području opštine Fojnica živi oko 13 hiljada stanovnika od čega je 10 hiljada punoljetnih i koji mogu pristupiti kladionici, iako smo kazali da se većina maloljetnika kladi, ali uzet ćemo podatak od 10 hiljada potencijalnih kladioničara, to znači da u prosjeku stanovnik Fojnice potroši od 2000 do 2300KM godišnje odnosno oko 5KM dnevno. Ovo nije zabrinjavajući podatak, ovo je katastrofalan, poražavajući i ponižavajući podatak koji od kladionice pravi, ponavljamo, problem broj jedan u našem društvu. Znamo po državnim statistikama da je za otvaranje jednog radnog mjesta potrebno 20 hiljada KM. Kada bi sav ovaj novac, dakle 23 miliona uplatili umjesto u kladionicu u jednu zajedničku kasu to bi značilo da bi se godišnje u Fojnici moglo otvoriti novih 1150 radnih mjesta, što nam govori da, kada niko u Fojnici ne bi radio, apsolutno niko, za 9 godina bi uspjeli zaposliti svakog stanovnika, jer  9 puta 1150 je 10350 ljudi.

U internoj anketi sprovedenoj među srednjoškolcima u Fojnici koju smo sproveli prije 2 godine koja je sprovedena među maloljetnicima koji su tada pohađali treći razred došli smo do podatka da 85% srednjoškolaca je barem jedanput igralo neku igru na sreću, dok su jedna trećina njih redovni posjetioci sportskih kladionica. Naravno, ne treba se spominjati da su igre na sreću u Bosni i Hercegovini zabranjene onima ispod 18 godina.

Godišnje stanovništvo BiH potroši oko 6 i po milijardi KM na kladionice

PREPOROD: Mladi upravo najviše troše na kladionice?

PAŠALIĆ: U Fojnici je zabilježen i uduplani promet u kladionicama kako je počela školska godina. Dakle, maloljetnicima je omogućen pristup i štaviše poželjni su gosti. Druga nemarnost jeste to što ministarstvo prostornog uređenja dozvoljava da se narušava odredba da kladionice ne smiju biti u krugu 100 metara od javnih institucija i vjerskih objekata. Svjedoci smo da se u krugu osnovne škole u Fojnici nalazi 5 kladionica koje nisu udaljene ni 30 metara. Od zgrade opštine Fojnica kladionica je udaljena 10 metara! Nažalost, ne možemo natjerati više instance u ministarstvima da rade svoj posao, ali možemo govoriti i biti uporni u iznošenju ovoga problema i nepoštivanja zakona. I treća nemarnost, ustvari krivično djelo je što kladionicama polazi za rukom da izbjegavaju plaćanje poreza državi. Ako ih država i sankcioniše, vlasnici kladionica zatvore tu i na istom mjestu  ponovo otvore kladionicu samo s novim imenom.

Dodat ćemo još i to da kada bismo rezultate iz Fojnice preslikali na državu, to bi značilo da godišnje stanovništvo BiH potroši oko 6 i po milijardi KM na kladionice, a državni budžet BiH za 2015. godinu iznosi 1,5 milijardi dakle 4 i po puta manje od prihoda kladionica. U septembru u BiH je zabilježen broj nezaposlenih od 539.703 osobe, što znači da kada bi novac za kladionice, stanovnici BiH usmjerili u idealističku kasu i shodno podatku da je za zaposlenje jedne osobe  potrebno 20 hiljada KM, to bi značilo da bi za manje od dvije godine svi stanovnici BiH bili zaposleni.

Opširnije u Preporodu od 1. februara 2016.