Hrvatska: Na sutrašnjim izborima 11 kandidata za predsjednika
Kampanja u kojoj učestvuje 11 predsjedničkih kandidata trajala je zaključno do petka, 20. decembra do ponoći, kada je službeno počela predizborna šutnja kako bi birači imali vremena mirno donijeti odluku koje će od 11 imena zaokružiti na biračkom listiću.
Time će birači omogućiti svom kandidatu pobjedu u prvom krugu, ako kandidat dobije preko 50 posto glasova birača koji su izašli na izbore. Ako nitko od kandidata ne prijeđe prag od 50 posto, 5. januara 2020. održava se drugi izborni krug, u kojega će iz prvog kruga proći samo dva kandidata s najviše glasova.
Ukupan broj birača s pravom glasa za ove predsjedničke izbore iznosi 3.854.747, što je za 75.466 više nego na izborima za predsjednika 2014. godine.
Razlog je u tome da se automatski svi birači u dijaspori koji imaju važeću osobnu iskaznicu, a nemaju prebivalište u Hrvatskoj, stavljaju na popis. Tako hrvatski državljani s prebivalištem u inostranstvu više ne moraju fizički odlaziti u diplomatska predstavništva i tražiti da ih se unese u popis birača, nego Ministarstvo unutarnjih poslova sve punoljetne državljane koji imaju važeću osobnu iskaznicu s prebivalištem prijavljenim u inostranstvu automatski uvrštava u popis birača.
Hrvatsko Ministarstvo uprave saopćilo je da je broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za ove predsjedničke izbore iznosi 3.677.904, što je za čak 93.049 manje nego što ih je bilo na prošlim predsjedničkim izborima, dok je u dijaspori, bez prebivališta u Hrvatskoj 176.843 birača.
Najviše je registriranih birača u Bosni i Hercegovini - 92.663, a najveći broj ih je u Mostaru - 48.616. U Srbiji pravo glasa ima 29.592 birača, a u Njemačkoj sličan broj, oko 29.000 birača.
Aktuelna hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u utrku za drugi mandat ide pod sloganom"Predsjednica. Jer Hrvatska zna!" uz podršku Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), kao i na prošlim predsjedničkim izborima, na kojima je u drugom krugu pobijedila ranijeg predsjednika Ivu Josipovića, ali i kandidata Stranke rada i solidarnosti, gradonačelnika Zagreba Milana Bandića.
Bivši hrvatski premijer i bivši predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Zoran Milanović na izbore ide uz podršku svoje bivše stranke, trenutno gavne opozicione stranke, te cijelog niza stranaka s lijevog političkog spektra. Milanovićev slogan je "Predsjednik s karakterom", poručuje kako je kao premijer pokazao svoje stavove o brojnim pitanjima, kako ga birači poznaju, ali priznaje kako je počinio i poneku grešku.
Poznati hrvatski kantautor, bivši saborski zastupnik HDZ-a i poslovni čovjek s doktoratom iz ekonomskih znanosti Miroslav Škoro krenuo je u predsjedničku kampanju kao neovisni kandidat kojemu je podršku dalo nekoliko manjih stranaka. Njegov slogan je "Sad ili' nikada! Vratimo Hrvatsku narodu."
Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu (EP) i bivši sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić u svom programu kao glavnu točku ima borbu protiv korupcije "Za Mislava. Ili Mislav, ili je svejedno!" slogan je Mislava Kolakušića.
Osnivač stranke Živi zid s kojom se godinama borio protiv deložacija ovršenih građana i saborski zastupnik koji je više puta iznošen iz Sabora Ivan Pernar kampanju vodi putem društvenih mreža na kojima ima velik broj pratitelja. Stranku Živi zid je napustio tokom izbora za Evropski parlament te sa kolegom zastupnikom Branimirom Bunjcem osnovao novu stranku.
Bivša predsjednica Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, pravnica i odvjetnica koja se bavi krivičnim pravom i zaštitom ljudskih prava te čelnica stranke Start Darija Orešković ima slogan "Predsjednica bez maske". U njenoj biografiji se navodi kako je pokretala postupke protiv gradonačelnika, načelnika, ministara, zastupnika u Saboru, pa i same predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Sa strankom je izišla ne prošle izbore za Evropski parlament na kojima nije uspjela osvojiti mandat, a nakon predsjedničkih, najavljuje izlazak i na parlamentarne izbore 2021. godine.
Predsjednička kandidatkinja Radničke fronte (RF) i Socijalističke radničke partije (SRP) Katarina Peović, bivša je zastupnica u zagrebačkoj Gradskoj skupštini. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završila je komparativnu književnost i kroatistiku, gdje je magistrirala, a zatim i doktorirala. Napisala je knjige "Mediji i kultura" i "Marx u digitalnom dobu", kao gitaristica svirala je u heavy metal sastavu Maxmett , a njezin predizborni slogan je "Uz Katarinu za narodnu većinu".
Kandidat Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS) Dejan Kovač rođen je u Županji, diplomirao je i doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, poziva se na svoju bogatu naučnu karijeru i saradnju na polju ekonomije s brojnim nobelovcima, član je organizacija American Economic Association i Royal Economic Society. Slogan mu je "Imaš izbor", a poručuje kako će se kao predsjednik boriti protiv korupcije, izgrađivati demokratskiji izborni sustav, poticati reformu ekonomije i državne uprave te optimizaciju zdravstvenog, školskog i političkog sustava.
Redatelj Dario Juričan je u Ministarstvu uprave svoje ime promijenio u Milan Bandić, ali zbog žalbe odvjetnika gradonačelnika Milana Bandića ta odluka o preimenovanju još nije pravovaljana. Juričan ima slogan "Korupcija svima, a ne samo njima!".
Juričan je u utrku krenuo u šaljivom i ironičnom tonu, tvrdi da mu je jedini protivnik Milan Bandić, iako se zagrebački gradonačelnik nije kandidirao na ovim izborima. Juričan tvrdi da "Milan Bandić u šaci drži parlament, glavni grad i velik dio Hrvatske". Poručuje da je glavni dio njegovog programa uvođenje korupcije u Ustav.
Predsjednički kandidat Demokratskog saveza nacionalne obnove (DESNO) Anto Đapić, bivši načelnik Stožera HOS-a, višegodišnji čelnik Hrvatske stranke prava te bivši dogradonačelnik Osijeka ima predizborni slogan "Za ponosnu Hrvatsku".
Na Pantovčak sa sloganom "Čovjek iz naroda za narod danas, za bolje i kvalitetnije sutra" želi i bivši načelnik općine Klanjec Nedjeljko Babić, predsjednik Hrvatske stranke svih čakavaca, kajkavaca i štokavaca, koja broji oko 23.000 članova.
Prema većini provedenih anketa, hrvatski birači favoriziraju četiri predsjednička kandidata: Kolindu Grabar-Kitarović, Zorana Milanovića, Miroslava Škoru i Mislava Kolakušića, uz predviđanje da u prvom krugu nitko od kandidata neće osvojiti natpolovičnu većinu.
(AA)