Vakif Rifat Bahto iz ljubavi prema Kur’anu ostavio 'Moj trag na ovom svijetu'

U Lubinoj džamiji  na Vratniku u Sarajevu sinoć je predstavljena knjiga “Moj trag na ovom svijetu”, svojevrsna autobiografija vakifa Rifata Bahte, stolara koji je uvakufio više od 200 peštahti koje krase džamije, medrese i druge objekte širom BiH i svijeta.

Tome svjedoče brojne vakufname i zahvalnice koje je zbog svojih djela dobio hadžija Bahto i koje se uvrštene u knjigu koju su javnosti predstavili Elvedin-ef. Klisura, pomoćnik glavnog imama Medžlisa Islamske zajedncie (MIZ) Sarajevo, Salih Smajlović, publicista i dugogodišnji novinar, te Bego Selimović, direktor društva “Jedileri”.

Rifat Bahto je zanatlija koji se rodio 1933. godine u mjestu Vragolovi u blizini Rogatice. U Sarajevo je doselio 1970. godine, gdje je godinama razvijao ljubav prema stolarstvu i ručnoj izradi proizvoda od drveta. Hadžija Bahto se posebno specijalizirao u izradi peštahti - stalaka za Kur’an, po čemu je postao poznat širom BiH i svijeta.

Njegova ljubav prema drvetu i stolarskom zanatu datira još od njegovog djetinjstva u Rogatici, a skoro cijeli život posvetio je izrađivanju stolarije. Posebno se posvetio izradi peštahti koje je poklanjao džamijama, a za to mu je 2016. godine dodijeljena i vakufnama nakon što je uvakufio pokretnu imovinu vrijednu više od 12.000 KM.

Većina njegovih rukotvorina nastala je u maloj radionici u sarajevskom naselju Breka, a svoje najdraže primjerke poklonio je za novoobnovljenu Aladža džamiju u Foči.

Osim brojnih vakufa i hajrata, hadžija Bahto je odlučio i da "svoj trag na ovom svijetu" ovjekovječi knjigom u kojoj je pobrojao svoje hajrate i koja se može smatrati njegovom autobiografijom.

- Dobio sam 70 zahvalnica za svoj trud iz 30 gradova BiH. Objavio sam ih u ovoj knjizi sa željom da knjiga bude primjer drugima i poruka da u svom životu odluče ostaviti trag na ovom svijetu: nešto uraditi u ime Boga, napraviti, dati u hajr, uvakufiti džematu, Islamskoj zajednici, kako bi nakon svoje smrti imali sevape - istakao je Bahto, kojeg je ljubav i odnos prema Kur’anu Časnom nagnala na izradu peštahti.

Kaže da je prilikom posjete jednoj od sarajevskih džamija prije nešto više od dvadeset godina vidio da Časni Kur'an stoji po nekim stolićima, običnim, predviđenim za sjedenje, koje je narod nakon rata donosio u džamije.

- Vidio sam te stoliće koje su ljudi donosili u džamije i, kako oni nisu bili namjenski, smatrao sam kako to baš i nije prikladno za Najodabraniju Knjigu. Došao sam na ideju da ih sam počnem izrađivati - ističe Bahto i konstatira da, ako već ne može napraviti džamiju, onda može nešto pokloniti za njeno opremanje.

Ručno rađene rezbarije hadžija Bahto je, bez mnogo razmišljanja i dileme, poklanjao, odnosno uvakufio tamo gdje je to, prema njegovom mišljenju, bilo i najpotrebnije.

Zbog toga je ponosan na dugu listu džamija, mekteba, medresa, ali i fakulteta, širom naše zemlje gdje se nalaze stalci, počevši od Begove džamije, Kabineta reisu-l-uleme u Sarajevu, pa sve do džamija u Rogatici, Srebrenici, Banjoj Luci, Cazinu, Počitelju, kao i u drugim bh. gradovima.

Od 2007. godine industrijski dizajn peštahte i zidnog stalka zaštićen je i u Institutu za intelektualno vlasništvo naše zemlje.

E.S.