U zemljotresima pričinjena velika šteta na imovini Bošnjaka koji žive u Albaniji

Počasni konzul Bosne i Hercegovine u Albaniji Fikret Klarić (Kllari) izjavio je za Radiosarajevo.ba da je u snažnom potresu koji je jutros pogodio Albaniju pričinjena velika šteta na imovini Bošnjaka koji žive u pogođenom dijelu te zemlje. Uništene su desetine kuća.

U Albaniji živi oko 10.000 Bošnjaka, a u općini Šijah (Shijak) oko 7.500.

“U zemljotresu je pričinjena šteta na kućama. Kuće su srušene i ne može se živjeti u njima. Ispucale su tako da u njima nije sigurno boraviti. Imamo između 70 d 80 kuća u takvom stanju. Hvala Bogu niko nije poginuo, niti je povrijeđen prema informacijama koje sam dobio. Štete ima, ali šteta se može otkloniti, a glava na ramenu ne može se nadoknaditi”, rekao je Klarić.

Klarić je uputio apel Bosni i Hercegovini za pomoć Bošnjacima u Albaniji pogođenim potresom.

- Ulazimo u zimu, montažne, odnosno drvene kuće, to bi bilo nešto što bi nam najviše pomoglo u ovom trenutku. Naravno, ukoliko postoji mogućnost da se iste dopreme na ove prostore. Ako je nekakva pomoć moguća u ovom trenutku, ona bi sigurno bila dobrodošla, istakao je Klarić.

Malo je poznato da su nakon velikih poplava u maju 2014. godine, Bošnjaci Albanije sakupili čak 50.000 dolara pomoći i dopremili je šleperima u Bosnu i Hercegovinu, i ovo je trenutak da domovina njihovih predaka, koji su ove prostore napustili prije 140 godina, priskoči i njima u pomoć, u mjeri u kojoj to može.

Bošnjaci Albanije su ponosni i radišni ljudi, uglavnom porijeklom iz Hercegovine, i oni ne žele da se ovakav apel pogrešno shvati, ali su sretni kada čuju da neko u Bosni i Hercegovini misli i na njih.

Osim u Draču, Bošnjaci danas žive u okolnim općinama Šijah (Shijak), Džavzotaj i Sukht, odnosno selima Kodžaz (Koxhas) i Borku (Borake). Također, Bošnjaka ima u Firi na jugu Albanije nedaleko od Valone, te u Kavaji, Tirani i još nekim gradovima.

Ovo je vrlo vrijedan dio albanskog društva. Uspjeli su se integrirati u društvene tokove ove države, ali i, uprkos tome što 140 godina žive van domovine, sačuvati svoj identitet, jezik, kulturu, običaje.

(Radiosarajevo.ba)